EU / EKONOMIJA

Evropska industrijska proizvodnja naglo stala u septembru

13.11.2020. 09:54 / Izvor: HINA

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni naglo je stala u septembru, nakon četveromjesečnog razdoblja oporavka, potaknutog ublažavanjem protupandemijskih mjera, dok je u Hrvatskoj porasla, nakon posrtaja u avgustu, izvijestio je Eurostat.

U 27-članoj Evropskoj uniji sezonska prilagođena industrijska proizvodnja stagnirala je u septembru u usporedbi s avgustom kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,9 posto.

U eurozoni proizvodnja je u septembru pala 0,4 posto u odnosu na avgust kada je prema revidiranim procjenama evropskog statističkog ureda porasla 0,6 posto.

Time je prekinuto četveromjesečno razdoblje snažnog oporavka evropske proizvodnje od posljedica koje su u ekonomiji prouzročile pandemija koronavirusa i mjere njezina suzbijanja.

Najviše je na oba područja na mjesečnoj razini potonula proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 3,9 posto u EU te za 5,3 posto u eurozoni.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara bilježila je pak najizrazitiji rast, za 1,4 posto u EU te za 2,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažnije je pala proizvodnja u Italiji, Irskoj i Portugalu, za 5,6 odnosno 4,7 i 3,8 posto.

Najviše je pak porasla u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, za 4,1 posto, odnosno 3,4 i 3,1 posto.

U Hrvatskoj, Njemačkoj i Grčkoj sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u rujnu 1,7 posto u odnosu na kolovoz, pokazuju podaci Eurostata. U kolovozu proizvodnja je u Hrvatskoj pala 1,1 posto.

Na godišnjoj razini proizvodnja je u EU u rujnu pala 5,8 posto, nakon revidiranog 6-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

U eurozoni pala je 6,8 posto, gotovo istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima Eurostata.

Najviše je na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 11,9 u EU te za 13,3 posto u eurozoni.

Najbolji je pak rezultat u EU bilježio sektor trajnih potrošačkih dobara, čija je proizvodnja porasla skromnih 0,7 posto.

U eurozoni svi su sektori proizvodili manje nego prošle godine, a najblaže je pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto.

Daleko najveći pad proizvodnje bilježila je u septembru Irska, za 13,6 posto. Slijedi Njemačka s padom proizvodnje za 8,7 posto.

U Hrvatskoj proizvodnja je u septembru pala 1,1 posto, nakon 1,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Slične stope pada proizvodnje na godišnjoj razini bilježile su i Mađarska i Litva.

Proizvodnja je na godišnjoj razini porasla samo u Poljskoj i Portugalu, za 3,3 odnosno 2,5 posto.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU