Hrvati jedu šljive iz Srbije i BiH

Hrvati jedu uvozne šljive. Dok su polja zapuštena, tek se rijetki odlučuju za proizvodnju koja bilježi veliki pad, pa nije dostatna za podmirenje domaćih potreba. Zato šljive stižu iz Srbije, Moldavije, Makedonije i BiH, piše Slobodna Dalmacija.

Iako šljiva predstavlja sve traženije koštunjavo voće na tržištu EU, posebice onih skandinavskih, Njemačke i Velike Britanije, Hrvatska ni u ovoj proizvodnji ne uspijeva postići dobre proizvodne rezultate, a posljednjih je godina zbog različitih tržišnih poremećaja došlo i do odustajanja i prestanka uzgoja šljive od strane pojedinih većih proizvođača.

Šljive proizvodi voćar Mate Rađa u Ogorju. Prodaje ih na kućnom pragu starim kupcima uglavnom za pravljenje pekmeza. Nije iznenađen što voćari napuštaju proizvodnju šljiva, koja se pokazala kao iznimno osjetljiva voćka na bolesti, poglavito šarku.

"Nažalost, ovdje su poticaji propisani samo za proizvođače koji imaju pet hektara voćnjaka. Evo, vidite, moj je voćnjak s 300 stabala procijenjen na dvjesto eura ekonomske vrijednosti i kao takav ne može ostvariti poticaje", ističe Rađa, koji glavni problem vidi u usitnjenim posjedima i nekontroliranom uvozu.

Smatra da bi se država trebala uključiti u kontrolu uvoza.

"Nisam za to da se uvoz zabrani, ali da ga treba kontrolirati treba. Uvozi se nekvalitetna šljiva pa zbog toga propada i ovo malo domaćih voćara koji se bave proizvodnjom", rezolutan je Rađa, koji naglašava da se u Hrvatskoj nekada proizvodilo i do 30 tisuća tona šljiva, a sada su te količine tri puta manje.

Ove godine se zbog proljetnog mraza i lošeg vremena ponovno očekuje lošija proizvodnja. Trenutačna ponuda konzumne šljive, koja je velikim dijelom zamjena za nektarine i breskve koje imaju vrlo visoku cijenu, ove je godine dobra. No, na tržištu dominira uvozna konzumna šljiva čija se cijena kreće od sedam do deset kuna za kilogram – pokazala je analiza "Smartera", konzultantske tvrtke za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Prema službenim podacima šljiva se uzgaja na 4500 hektara, uglavnom u Slavoniji i Baranji. U prošloj godini uvezeno je svježih šljiva u količini od 2535 tona vrijednih 1,5 milijuna eura, dok je izvoz bio 845 tona za samo 540.000 eura. Najviše šljive stiglo je iz Srbije – 913 tona, Moldavije – 619 tona, Sjeverne Makedonije – 427 tona.

Osim u svježem stanju, uvozimo i ogromne količine osušene šljive. Tako je prošle godine stigla količina od gotovo 1000 tona, vrijedna više od 2 milijuna eura, od čega dvije trećine dolazi iz Čilea i Srbije. Hrvatska je prošle godine 389 tona konzumne šljive izvezla u Sloveniju, gdje je završilo i 57 tona osušene šljive.

Hrvatska godišnje uveze samo oko 5000 tona melase od šljiva za potrebe proizvodnje jakih alkoholnih pića, pretežito rakije. Kada uzmemo u obzir da je šljivovica jedan od prepoznatljivih proizvoda koji se rado konzumiraju u turističkoj potrošnji te kontinuirano ima dobre izvozne pokazatelje, domaći proizvođači jakih alkoholnih pića i drugih prerađevina nabavnom politikom također mogu imati svoju ulogu u jačanju proizvodnje šljiva.