EU / FONDOVI

Hrvatska: Iz EU povukli 600 milijuna kuna više

15.09.2017. 11:45 / Izvor: Poslovni dnevnik

Da se stanje javnih financija i ove godine poboljšava, poznato je već neko vrijeme, kao uostalom i to da smo na razini opće države (uključujući izvanproračunske fondove i lokalne jedinice) na polugodištu imali za Hrvatsku neuobičajenu sliku - suficit od 35 milijuna kuna. Na ovotjednoj sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić predstavio je i detaljan prikaz izvršenja državnog proračuna u prvom polugodištu, koji pokazuje što je i koliko utjecalo na ostvarenje prihoda i rashoda te razinu deficita. Sam državni proračun sredinom godine bilježi 1,6 milijardi kuna manjka, što je 800 milijuna kuna manje nego lani.

Polugodišnji deficit na razini 0,4 posto projiciranog BDP-a signalizira da bi konačan skor u odnosu na projekcije za 2017. ponovno mogao ispasti bolji.

Marić je podsjetio kako su to prepoznala i financijska tržišta, pa je država i na domaćem i na inozemnom tržištu plasirala obveznice uz dosad najniži trošak, pri čemu je ona domaća bila i na dosad najdulji rok, od 15 godina.

Proračunski su prihodi u odnosu na lani porasli 3,5 posto, a rashodi nešto manjih dva posto. I prihodna i rashodna strana sredinom godine su bile nešto ispod 50 posto cjelogodišnjeg plana. To vrijedi i za prihode od poreza koji su zabilježili porast od 2,4 posto, na 35,1 milijardu kuna, s tim da je najizdašniji izvor poreza, PDV-a, do sredine godine donio 21,4 milijarde kuna ili 4,6% više nego lani. Iznad očekivanja (i projekcija) porasli su prihodi od poreza na dobit kojega je naplaćeno 4,9 milijardi, što je 700 mil. kuna ili 16,5 posto više no lani. Doprinosa je prikupljeno 3,5 posto više, što zbog povoljnijih kretanja na tržištu rada, što zbog porezne reforme i proširenja baze obveznika plaćanja doprinosa. Oko 8 posto manje poreza na dohodak, pak, očekivana je posljedica rasterećenja dohodaka u okviru prezne reforme.

U planiranju prihodne strane najveće je povećanje bilo planirano na stavci pomoći iz inozemstva, ponajprije slijedom jačeg povlačenja novca fondova EU. S ostvarenih 4,75 milijardi kuna, što je oko 600 milijuna ili 15-ak posto više nego lani, tempo rasta prihoda od pomoći iz EU zasad je ipak nešto sporiji od plana za cijelu godinu (gotovo 11 mlrd.).

Na strani rashoda jedna od stavki koje očekivano bilježe povećanje su rashodi za zaposlene. Ponajprije zbog prve runde 2-postotnog povećanja plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama povećani su za 336 milijuna kuna, a na 12,9 milijardi. Očekivano je i povećanje izdataka za mirovine, i to uglavnom zbog prve od dviju indeksacija, dok se rast materijalnih troškova za nešto manje od 200 milijuna kuna(na 5,3 milijarde) većim dijelom pripisuje isplati (dijela) duga zdravstvenog sustava prema veledrogerijama.

Nasuprot tome, niži troškovi kamata na državni dug rezultirali su smanjenjem financijskih rashoda za 226 milijuna, na 5,2 mlrd. kuna.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU