EU / EKONOMIJA

Hrvatska: Više od 62 posto zaposlenih ima platu manju od prosjeka

07.05.2019. 09:42 / Izvor: seebiz.eu

Više od 62 posto zaposlenih u pravnim osobama ili njih oko 590 hiljada za mart prošle godine primilo je neto platu nižu od hrvatskog prosjeka, proizlazi iz podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto i bruto plate prema djelatnostima sa stanjem u martu 2018.

Podaci se odnose na 944.951 zaposlenog u pravnim osobama koji su za mart prošle godine ostvarili puni fond radnog vremena, a koji su prema visini plate raspoređeni u 13 skupina.

U prvoj su skupini oni s neto platom do 2.750 kuna, kojih je bilo 0,6 posto, a slijede oni s plaćom od 2.751 do 3.200 kuna, kojih je bilo 7,6 posto. Prema tome, za mart prošle godine je platu manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih, od čega njih oko 5.670 manje od 2.750 kuna.

Na drugom kraju skale su, pak, oni s neto platom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 5,3 posto, dok je od 10.001 do 12.000 kuna primilo 4,1 posto zaposlenih. Tako je oko 50,1 hiljada zaposlenih u pravnim osobama za mart prošle godine primilo više od 12.000 kuna, a oko 38.740 ih je primilo od 10.001 do 12.000 kuna.

Prosječna je neto plata za mart prošle godine iznosila 6.253 kune, a taj je prosjek u statističkoj skupini zaposlenih s neto platama od 5.801 do 6.400 kuna.

Statistički je zaposlenih koji su primili do 6.400 kuna neto plate za mart 2018. godine bilo ukupno 62,9 posto, ili nešto više od 594 hiljada osoba.

Zaposleni s prosječnim platama do 6.400 kuna razvrstani su u osam statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s platama od 4.001 do 4.600 kuna s udjelom od 13 posto, te oni s prosjekom od 4.601 do 5.200 kuna s udjelom od 11 posto. Tako je gotovo 227 hiljada ili gotovo svaki četvrti zaposlenik u pravnim osobama za mart prošle godine primio neto platu od 4.001 do 5.200 kuna.

Nešto manje od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 31,8 posto ili gotovo 300,5 hiljada primilo je neto platu od 6.401 do 12.000 kuna. Pritom su najbrojniji oni s neto platama od 6.401 do 7.200 kuna, njih je 10,4 posto.

Neto plate od 7.201 do 8.000 kuna primilo je 7,6 posto zaposlenih, u skupini onih čiji je neto bio od 8.001 do 10.000 kuna ih je 9,7 posto, a između 10.001 do 12.000 kuna ih je 4,1 posto.

Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih - prerađivačkoj industriji i trgovini - više od deset posto zaposlenih primalo manje od 3.200 kuna, kao i da je najveći udio zaposlenih s prosječnom neto platom od 4.001 do 4.600 kuna.

Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima više od 179 tisuća zaposlenih, platu za mart prošle godine manju od 2.750 kuna primilo jedan posto u toj djelatnosti, a njih 9,8 posto je primilo od 2.751 do 3.200 kuna.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 hiljada zaposlenih, udio onih s platom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Najveći broj zaposlenih u te je dvije djelatnosti bio je u skupini s prosječnim neto platama od 4.001 do 4.600 kuna - u prerađivačkoj ih je industriji bilo 15,4 posto, a trgovini 17,5 posto.

Po visokom udjelu zaposlenih koji spadaju u dvije najniže kategorije plata izdvajaju se građevinarstvo i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, gdje je gotovo svaki peti zaposlenik primao manje od 3.200 kuna. Tako je u građevinarstvu, koje je imalo gotovo 57 hiljada zaposlenih, jedan posto njih primalo manje od 2.751 kunu, a više od toga ali manje od 3.200 primalo je daljnjih 18 posto, dok je od 24 hiljade zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u prvoj skupini bilo dva posto a u drugoj 16,6 posto zaposlenih.

Djelatnosti, pak, s najvećim udjelom neto plata iznad 12.000 kuna, od 18,9 i od 18,3 posto su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 hiljada zaposlenih, te finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u kojima je bilo više od 32 hiljade zaposlenih.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU