Hrvatski pacijenti imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u EU

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) jučer je izvijestio da hrvatski pacijenti imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u Europskoj uniji te odbacio medijske tvrdnje da je zbog lista čekanja Europska komisija Hrvatskoj  prijetila nekim sankcijama.

Predstavnici Ministarstva zdravlja i HZZO na jučerašnjem sastanku su  proučili zahtjeve Europske komisije za dostavom očitovanja o  preuzimanju odredbi Direktive o primjeni prava pacijenata u  prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti i utvrdili da su te odredbe u cijelosti prenesene u hrvatsko zakonodavstvo i to u Zakon o obveznom  zdravstvenom osiguranju, Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu  korištenja prekogranične zdravstvene zaštite, kao i u Pravilnik o  mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept.

Time je svim hrvatskim osiguranicima omogućeno da od 25. listopada  2013. zdravstvenu zaštitu koriste i u drugim državama članicama EU.

U priopćenju iz HZZO-a stoji da će detaljno očitovanje o tome biti iz  Ministarstva zdravlja upućeno Europskoj komisiji putem Ministarstva  vanjskih i europskih poslova.

Iz HZZO-a poručuju da hrvatski osiguranici mogu u drugoj državi  članici EU koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu i specijalističko  konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i kod privatnih pružatelja  zdravstvenih usluga, a bez prethodnog odobrenja HZZO-a. Za određene  vrste zdravstvene zaštite odobrenje HZZO-a je još uvijek potrebno,  primjerice u slučajevima kada liječenje uključuje smještaj osigurane  osobe u bolnici preko noći ili uporabu visokospecijalizirane i skupe  medicinske infrastrukture ili medicinske opreme.

Napominju da, u skladu s odredbama direktive, osiguranik cjelokupan  trošak liječenja u drugoj državi EU podmiruje osobno zdravstvenoj  ustanovi koju je sam izabrao. "Po povratku u Hrvatsku može od HZZO-a  ostvariti povrat troškova, ali najviše u visini hrvatske cijene za  istovrsnu uslugu. Ujedno ne ostvaruje pravo na naknadu troškova  prijevoza niti na popratne troškove. Moguće je da se s obzirom na sve  navedeno za sada vrlo mali broj naših osiguranika odlučio na ovu  opciju", navode iz HZZO-a.

Također naglašavaju da liste čekanja u Hrvatskoj nisu predmet  službene opomene Europske komisije niti je Komisija naredila Vladi da  se hrvatski pacijenti moraju slati na liječenje u EU zbog dugih lista  čekanja u Hrvatskoj.

"Liste čekanja postoje u većini država članica EU i u dosta zemalja  su i duže nego kod nas. Štoviše, sukladno EU propisima i presudama  Europskog suda, odobrenje liječenja u drugoj državi članici EU ne  smije se vezati uz liste čekanja", navodi HZZO.

Također napominje da, kao i u Hrvatskoj, ni druge zemlje nisu imale  velik broj prekograničnog pružanja zdravstvene zaštite dijelom radi  barijere stranog jezika jer kad se radi o zdravlju nije lako na  stranom jeziku objasniti svoje tegobe i vjerovati da neće biti  problema u komunikaciji i zato što pacijenti ipak najviše vjeruju  liječnicima u vlastitoj državi. Ti razlozi najčešće se spominju na  astancima o prekograničnom pružanju zdravstvene zaštite na kojima su hrvatski stručnjaci sudjelovali u institucijama EU.