Italija preuzima rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU

Italija, jedna od šest zemalja  utemeljiteljica EU-a, danas po 12. put preuzima rotirajuće predsjedništvo u Vijeću EU-a. Talijanska vlada premijera Mattea Renzija kao prve prioritete svoga šestomjesečnog predsjedavanja istaknula je rast i zapošljavanje, zatim pitanje migracija, energetsku politiku, zajedničko digitalno tržište, klimatske promjene i financijske usluge.

Mladi talijanski premijer u svojim u istupima ističe da Evropi treba promjena ako želi ostati privlačna ljudima i da samo bolja Evropa može biti brana pred evroskeptičnim i populističkim pokretima, koji su ostvarili dobar rezultat na nedavnim evropskim izborima.

Renzi čak ističe kako bi volio da njegova djeca dožive Sjedinjene Evropske Države.

Ojačan izbornom pobjedom, Renzi želi iskoristiti šestomjesečno predsjedanje za pritisak unutar EU-a kako bi se u ekonomskoj politici naglasak s mjera štednje premjestio na mjere za poticanje rasta.

Italija želi potaknuti rast i kroz fleksibilniju primjenu pravila o fiskalnoj disciplini, pri čemu ne traži promjenu samih pravila koja propisuju maksimalni proračunski deficit do tri posto BDP-a.

Jedna od ideja za poticanje rasta je i veliki investicijski program u području energetske infrastrukture, koji bi se finansirali projektnim obveznicama.

Jedan od prioriteta je i smanjenje energetske ovisnosti prije svega od Rusije te novi energetski i klimatski ciljevi koje će Unija zastupati na međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama sljedeće godine. Pitanje energije bit će glavna tema summita EU-a u oktobru.

Italija će predsjedavati Vijećem EU-a u tranzicijskom razdoblju kada se mijenjaju čelnici evropskih institucija. Svako predsjedništvo Vijećem u drugoj polovini godine ima manje vremena od predsjedništva iz prve polovine godne, zbog ljetne stanke koja traje mjesec dana. U slučaju talijanskog predsjedništva, vrijeme koje preostaje za provedbu ambicioznog programa još je kraće jer će se dobar dio energije u evropskim institucijama trošiti na izbor novih čelnika.

Sadašnja Komisija zapravo samo obavlja dužnost, a nova Komisija trebala bi stupiti na dužnost 1. novembra, a to onda znači da neće biti puno zakonodavnih prijedloga kojima bi se predsjedništvo trebalo baviti.

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 2009. godine, rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a postalo je manje vidljivo, ali zapravo nije izgubilo na važnosti. Predsjedništvo zastupa države članice u tzv. trijalogu u kojem zajedno s Parlamentom i Komisijom kao predlagačem zakona radi na usuglašavanju konačnog teksta zakona.

Italijansko predsjedništvo bit će jedno od jeftinijih. Troškovi vezani uz predsjedništvo trebali bi iznositi 56 miliona eura.

Do sada je najjeftinije bilo dansko predsjedništvo u prvoj polovini 2012. kada je potrošeno 40 miliona eura, a najskuplje francusko u drugoj polovini 2008. godine 170 miliona eura.

Dva prethodna predsjedništva, litavsko i grčko, koštalo su 62 odnosno 50 milijuna eura, prenosi Hina.