Izmjena arbitražnog sporazuma radi prisutnosti javnosti bila bi otegotna

Hrvatskoj ne bi smetala javnost postupka utvrđivanja granice sa Slovenijom pred Arbitražnim sudom, ali za takvu bi odluku trebalo promijeniti Arbitražni sporazum, što bi otežalo postupak, ocijenila je u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić slovensko inzistiranje na tome da usmeni dio postupka bude javan, prenosi HRT.

Što se Hrvatske tiče, može biti kako god tko hoće, ali arbitražni je sporazum međunarodni ugovor i po njemu ne može biti kako se tko sjeti, a u njemu je definirano da je procedura zatvorena za javnost, rekla je Pusić nakon seminara Mladih HNS-a.

Svaka promjena podrazumijevala bi postupak koji je jednak postupku donošenja, a u Hrvatskoj i Sloveniji sporazum je ratificirao parlament, dok je u Sloveniji prošao i na referendumu.

Što se Hrvatske tiče, može ovako ili onako, ali propisa, zakona i međunarodnih ugovora ćemo se držati. Što prije se ta cijela situacija razriješi, to bolje, rekla je i naglasila kako se treba čuvati kvarenja odnosa između dviju zemalja. Ne razumijem zašto bi bilo komu bilo u interesu da se kvare odnosi između Hrvatske i Slovenije. Mi smo dvije susjedne zemlje koje su zainteresirane da ljudi žive normalno u miru i politika ih ne treba svaditi.

Upitana o izjavi slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da je slovenska inicijativa o bržem bosanskohercegovačkom približavanju Europskoj uniji bolja od hrvatskoga prijedloga, Pusić odgovara kako je važno da se BiH ne zaboravi u vrijeme promijenjene geopolitičke situacije.

Po mojem mišljenju, sve su inicijative dobrodošle i svatko tko želi o toj temi razmišljati, dobro je da je stavi na dnevni red, rekla je.

U komentaru medijskih nagađanja da bi i ona mogla biti kandidatkinja za budućeg glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Pusić kaže kako je njezin posao sada u HNS-u, te u Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova.

Moj je posao HNS i u ovome ću trenutku raditi u HNS-u, što se tiče društvenog angažmana, te u hrvatskoj Vladi i svojemu Ministarstvu, što se tiče obveza preuzetih na izborima, rekla je i dodala kako, iako je to običaj, nije sigurno da će novi glavni tajnik doći iz istočne Europe. Smatra se da bi istočna Europa mogla dati glavnog tajnika UN-a u sljedećem mandatu, ali čak ni to nije sigurno. To je neko običajno pravo, ali nije sigurno da će to doista biti osoba iz istočne Europe.

Mediji o tome nagađaju, rekla je, jer je malo kandidata iz te regije. Pretpostavljam da s obzirom na to da u istočnoj Europi, od zemalja koje dolaze u obzir, nema tako puno ljudi koji bi bilo dovoljno vidljivi, da se tako to pojavilo u medijima, rekla je.