EU / FONDOVI

Milović-Halilović: U BiH nedovoljan broj zrelih projekata za pomoć iz EU fondova

23.01.2019. 07:58 / Izvor: Akta.ba

Bosna i Hercegovina, kada se radi o povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova, sudjeluje ispod 15 procenata u odnosu na raspoloživu koncentraciju novca u tom segmentu.

Jamila Milović-Halilović, portparola Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH kazala je za Akta.ba da BiH trenutno koristi sredstva iz IPA 2013 i IPA 2017, a ukupni iznos dodijeljenih sredstava prelazi 275 miliona eura.

"Od 1991. godine, zemlja je dobila preko 3 milijarde eura", kazala je Milović-Halilović.

Dodaje da je Bosna i Hercegovina korisnica različitih godišnjih programa EU fondova. EU je u 2018. godini, potpisala ugovore vrijedne više od 54 miliona eura od čega je isplaćeno 52 miliona eura. Rok za potpisivanje ugovora za sredstva u okviru Akcionog programa za BiH za 2014 (IPA 2014) istekao je u novembru 2018. godine. Ugovori za sve predložene projekte su potpisani.

"Proces objavljivanja tendera se ne prekida prema kalendarskoj godini. Određeni broj tendera će se evaluirati u januaru i februaru. Procjenjuje se da će se u toku 2019. potpisati projektni ugovori u vrijednosti od oko 60 miliona eura", ističe ona.

Napominje da BiH postepeno realizuje dodijeljena sredstva. Najveća prepreka u implementaciji EU pomoći jeste ograničen kapacitet BiH za apsorpciju koji se manifestuje kroz predstavljanje nedovoljnog broja zrelih projekata za pomoć, kao i često neadekvatni administrativni i ljudski resursi potrebni za njihovu provedbu.

"Iskustvo stečeno koz programiranje i provedbu IPA II je dobra prilika za vlasti u BiH da razmotre naučene lekcije u cilju usaglašavanja feklsibilnijih i učinkovitijih  mehanizama za predstojeći IPA III instrument koji će biti dostupan od 2021. Evropska komisija ohrabruje BiH da se ovim pitanjem počne baviti bez odlaganja", naglašava.

Prema njenim riječima, Evropska unija je tokom prethodnih godina pružila značajnu finansijsku pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini, uključujući sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne kontrole (oko 26 miliona eura kroz Instrument pretpristupne pomoći za period 2007-2013). Ovaj sektor nije bio uključen u Programski okvir IPA II (2014-2017) jer BiH nije ispunjavala preduslove, prvenstveno zato jer nije postojao Strateški plan za ruralni razvoj Bosne i Hercegovine, koji je napokon usvojen u prvoj polovini 2018. godine. 

"Kao rezultat toga, EU dodijelila je 30 miliona eura za provedbu velikih projekata za period 2020-2024. kojima bi se podržali poljoprivrednici, biznisi i institucionalni razvoj", podsjeća Milović-Halilović. 

U međuvremenu, tekući EU4Business program će objaviti nekoliko javnih poziva za dostavljanje prijedloga za projekte u sektoru poljoprivrede u 2019, a u ukupnom iznosu od oko 3 miliona eura. Informacije o projektu dostupne su na web stranici eu4business.ba

Inače, Instrument pretpristupne pomoći (IPA) predstavlja sredstvo putem kojeg EU podržava reforme u ‘zemljama proširenja’ kroz finansijsku i tehničku pomoć pripremajući te zemlje za prava i obaveze koje podrazumijeva EU članstvo.

IPA II (2014-2020) uvela je više strateški sektorski pristup u cilju omogućavanja reformi ključnih za pripremu zemalja za članstvo. Potreban je strateški sektorski okvir za određivanje prioriteta u kontekstu EU integracija, tj. takozvane sektorske strategije za cijelu zemlju. IPA fondovi su usmjereni na "zrele sektore" kao što je navedeno u Indikativnom strateškom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu (ISD), a koji je nedavno revidiran kako bi obuhvatio i period 2014-2020 i kojim se određuju prioriteti za finansijsku pomoć EU. 

"U okviru IPA II, BiH dobiva samo umanjeni iznos sredstava u nekoliko sektora u kojima je postojala dovoljna koordinacija i sektorska strategija. BiH je nekoliko godina gubila desetine miliona eura zbog nedostatka strategija na nivou cijele zemlje u sektorima kao što su energetika, okoliš i poljoprivreda, i ruralni razvoj", kaže Milović-Halilović.

Ipak, u proteklih par godina zabilježen je određen napredak usvajanjem strategije o okolišu u maju 2017. što je odblokiralo dodjelu 9,5 miliona eura iz IPA 2018; zatim 2018. godine usvajanjem strategije na nivou cijele zemlje za ruralni razvoj, čime je omogućena dodjela 30 miliona eura u okviru IPA 2018; te usvajanjem strategije za energetski razvoj na nivou cijele zemlje kojim su odblokirana sredstva programirana za IPA 2019. Revidiranu Strategiju reforme javne uprave bi ove godine mogli usvojiti svi institucionalni akteri dok se strategija za zapošljavanje još uvijek čeka.  

"Gubljenje novca znači i zastoj u provođenju potrebnih sektorskih reformi, kao i gubitak potencijalnih dodatnih sredstava drugih donatora i investitora", zaključuje naša sagovornica.

S.B.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU