Njemačka pobuna bogatih

05.02.2013. 09:03 / Izvor: Deutsche Welle
Njemačka pobuna bogatih

Dvije njemačke savezne pokrajine, Bavarska i Hessen, namjeravaju još tijekom veljače podnijeti tužbu pred Ustavnim sudom protiv navodno nepravedne raspodjele sredstava unutar njemačke federacije.

Da bogati i siromašni ne dijele uvijek iste stavove o raspodjeli materijalnih dobara, vidljivo je i u krizi Europske unije. No i unutar pojedinih članica poput Njemačke, je jaz između bogatih i siromšnih pokrajina velik. Dosada se o tomu samo šuškalo, sada je sve izvjesnije. Prema informacijama njemačkih medija, dvije njemačke savezne pokrajine, Bavarska i Hessen, namjeravaju još tijekom veljače podnijeti tužbu pred Ustavnim sudom protiv navodno nepravedne raspodjele sredstava unutar njemačke federacije. Tužiteljice Bavarska i Hessen, uz Baden-Württemberg su tri savezne pokrajine koje uplaćuju u zajednički lonac. Ostalih 13 pokrajina su korisnici ovog fonda.

Cijeli postupak se zove"financijsko izjednačavanje između saveznih pokrajina" i zamišljen je kako bi se postigao "približni stupanj" blagostanja na području čitave zemlje. Tako se već desetljećima novac iz bogatijih prelijeva u blagajne siromašnijih saveznih pokrajina. No tijekom godina broj pokrajina koje daju biva sve manji i danas je spao na svega tri. Dvije od ove tri su sada zaključile da je sustav razmjene dobara unutar federacije protivan Ustavu. Kako javlja "Süddeutsche Zeitung" bavarska i vlada pokrajine Hessen na svojoj današnjoj zajedničkoj sjednici će odlučiti o datumu podnošenja tužbe pred Ustavnim sudom u Karlsruheu. Bogatim pokrajinama smeta što se praksa "pretakanja milijardi" ustalila "bez izgleda na promjene u dogledno vrijeme".

Bogatim "južnjacima" najviše upada u oči ponašanje Berlina koji, osim što je njemačka metropola, uživa i status savezne pokrajine. Dok je još 2005. Berlin iz zajedničke blagajne primao 2,5 milijardi, u međuvremenu se ta svota popela na 3,5 milijardi eura. "Neodrživa je situacija u kojoj Berlin jednostavno svoje vrtiće proglasi besplatnima za sve dok si to mi ovdje u Hessenu ne možemo ni u snu priuštiti", požalio se hesenski premijer Volker Bouffier Frankfurter Allgemeine Zeitungu. On kaže kako kao premijer jedne savezne pokrajine "ne može u miru gledati" da novac koji se privredi u njegovoj pokrajini odlazi negdje drugdje. On doduše građanima u siromašnijim dijelovima zemlje "ne želi uskratiti pomoć" ali isto tako smatra da treba "početi razmišljati" o pravednijem rješenju. Berlin je u usporedbi s ostalim saveznim pokrajinama apsolutni rekorder u korištenju zajedničke blagajne. Statistički gledano, svaki stanovnik Berlina godišnje primi 2054 eura. Iza Berlina slijedi drugi grad-savezna pokrajina Bremen. Istodobno građani tri najbogatije pokrajine prosječno godišnje izdvoje oko 500 eura za svoje siromašne sugrađane. Bavarski ministar financija Marcus Söder odbacio je daljnje financiranje "promašene proračunske politike Berlina" i krpanje rupa u proračunu uzrokovanih takvim planskim promašajima poput zračne luke Berlin-Brandenburg.

Nekoć siromašni sada bogati

Treća savezna pokrajina Baden-Württemberg, u kojoj su, za razliku od demokršćanski upravljane Bavarske i Hessena, na čelu Zeleni i socijaldemokrati zasada ne razmišlja o tužbi. Premijer ove pokrajine, Winfried Kretschmann je doduše poručio da je sadašnji sustav raspodjele "groteskan" jer da zemlje primateljice ne potiče da nešto učine kako bi povećale porezne prihode ali da bi tužba bila "pogrešan signal". Kritičari "bogatih" ukazuju i na to da se retorika iz Bavarske i Hessena zakuhala isključivo zbog činjenice da se u ovom saveznim pokrajinama na jesen održavaju izbori za lokalne parlamente. Oni isto tako podsjećaju na to da je za 2019. ionako planirana temeljna reforma sadašnjeg sustava financijskog izjednačavanja saveznih pokrajina te je tako najava Bavarske i Hessena pucanj u prazno. Kritičari već godinama zamjeraju bavarske jadikovke na račun financiranja siromašnih podsjećajući da je Bavarska sve do 1989. bila primatelj financija iz savezne blagajne i da joj je to financiranje, između ostalog, pomoglo da se iz zaostale agrarne regije pretvori u jedan od gospodarski najrazvijenijih dijelova Njemačke.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU