EU / EKONOMIJA

Novac iz Evropskog fonda za oporavak u zemljama EU tek od iduće godine

03.11.2020. 09:55 / Izvor: HINA

Pandemija koronavirusa potisnula je u drugi plan priče o štednji, a evropske zemlje danas se nadmeću u tome koja će više potrošiti kako bi ekonomiju izbavila iz "koronarecesije".

Ukupni iznos pomoći penje se na nekoliko tisuća milijardi eura, ali prikriva duboke razlike među zemljama ne samo u "težini" paketa potpore već i u samim mjerama.

Bogati sjever tako može priuštiti bespovratnu pomoć ključnim dijelovima ekonomije dok se siromašniji jug više oslanja na kratkoročne mjere podrške, u obliku zajmova i privremenih poreznih olakšica.

Evropski fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, trebao bi ublažiti te razlike i garantovati da se jaz neće produbiti. No, novac će zemljama EU-a biti stavljen na raspolaganje tek od iduće godine, i to u ratama, kroz dulje vremensko razdoblje.

Razlike se ipak već naziru.

Ekonomski institut u Bruxellesu izračunao je da je Njemačka kompanijama i građanima ukupno osigurala pomoć u vrijednosti 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda, gotovo kao i SAD, s osiguranom pomoći u vrijednosti 9,1 posto BDP-a.

Njemački iznos uključuje 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupovinu udjela u tvrtkama pogođenim koronavirusom, zatim 23,5 milijardi subvencija za plaće zaposlenima sa smanjenim radnim vremenom i 18 milijardi direktnih pomoći za male tvrtke.

Zemlje teško pogođene dužničkom krizom u 2009. godini izdvojile su pak daleko skromnije iznose - izravne poticajne mjere Portugala vrijedne su 2,5 posto, Grčke 3,1 posto, Španjolske 3,7 posto a Italije 3,4 posto BDP-a.

Rim je ponudio moratorij na zajmove i hipoteke malih tvrtki vrijedan više od 220 milijardi eura, ali kako stvari sada stoje on će isteći krajem siječnja i na njihova će leđa ponovo pasti zajmovi, jednako veliki kao i prije krize.

Madrid se sučeljava sa sličnim dvojbama. Vlada je kompanijama osigurala kreditne garancije u vrijednosti 140 milijardi eura, a banke su im odobrile poček u otplati. No, to se razdoblje bliži kraju i sve se više strahuje od vala bankrota pa vlada razmatra dodatnu pomoć.

Stoga procjenu Eurostata o opravku eurozone u trećem tromjesečju, snažnijem no što se očekivalo, valja uzeti s određenom rezervom, ističe Reuters, podsjećajući da obuhvaća razdoblje do listopada kada je Europu zapljusnuo drugi val zaraze.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU