EU / EU Integracije

Paket proširenja 2021: Evropska komisija postavlja reformske prioritete za Zapadni Balkan i Tursku

Evropska komisija jučer je usvojila paket proširenja za 2021. godinu u kojem je dala detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka.

20.10.2021. 07:54 / Izvor: Akta.ba

Evropska komisija jučer je usvojila paket proširenja za 2021. godinu u kojem je dala detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka koji su Zapadni Balkan i Turska postigli na svom putu ka Evropskoj uniji, s posebnim naglaskom na provedbu temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o predstojećim reformskim prioritetima.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije, Josep Borrell, tim povodom izjavio je: "Današnji izvještaj daje detaljnu procjenu napretka postignutog na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, kao i ono  na čemu je još potrebno raditi. Moramo održati kredibilan proces proširenja. To je dvosmjerna ulica: nova metodologija počiva na pristupu zasnovanom na zaslugama. On stavlja jači fokus na temeljne reforme, poput vladavine prava, temeljnih sloboda, privrede i funkcioniranja demokratskih institucija. Naši partneri trebaju raditi na njima, u interesu svojih građana i kako bi napredovali na putu ka EU. Razlike trebaju ostaviti po strani. Što se tiče EU, mi moramo ispuniti svoje obaveze. EU nije potpuna bez Zapadnog Balkana. Vrijeme je da se okupimo i ujedinimo u izgradnji jače Evrope."

Predstavljajući ovogodišnji paket koji se sastoji od Saopćenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja, komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je: "Politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i privredni rast na našem evropskom kontinentu. To je proces zasnovan na zaslugama, kojeg mi činjenično i objektivno ocjenjujemo i za koji našim partnerima dajemo jasnu mapu puta kako bi ubrzali i produbili reforme. To je u skladu s našom revidiranom metodologijom proširenja, koja jača kredibilitet samog procesa. Zapadni Balkan i Tursku podržavamo značajnim finansijskim sredstvima koja se plasiraju putem novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III). IPA III je također glavni izvor finansiranja gotovo 30 milijardi eura vrijednog Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan, čiji je cilj potaknuti privredni razvoj regije i konvergencija sa EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije."
 

Zapadni Balkan 

Nedavna posjeta predsjednice Komisije Ursule von der Leyen regiji i Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održan 6. oktobra 2021. godine na Brdu kod Kranja u Sloveniji, uputio si važnu poruku o budućnosti Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Jasna i strateška opredijeljenost Evropske unije za ovu regiju ogleda se u nizu ključnih djelovanja od kojih građani Zapadnog Balkana imaju opipljive koristi, i to od kontinuirane podrške odgovoru na COVID-19 do značajnih finansijskih sredstava koja će na raspolaganju u okviru Ekonomskog i investicijskog plana u cilju poticanja dugoročnog privrednog rasta regije i okretanja prema zelenijim, digitalnijim i inovativnijim ekonomijama. 

Crna Gora i Srbija prihvatile su primjenu revidirane metodologije. Prve političke međuvladine konferencije s Crnom Gorom i Srbijom održane u junu 2021. godine dale su političko usmjerenje njihovim procesima pristupanja.

Kad je riječ o Crnoj Gori, Komisija procjenjuje da je postignuta opća ravnoteža između napretka u poglavljima koja se tiču vladavine prava i u pristupnim pregovorima o drugim poglavljima. Ispunjavanje privremenih kriterija iz vladavine prava određenih u poglavljima 23 i 24 ostaje prioritetom za daljnji napredak u pregovorima. Da bi ostvarile ove ključne kriterije, vlasti moraju u praksi pokazati svoju predanost reformskoj agendi Crne Gore za EU. Crna Gora mora dodatno pojačati napore za rješavanje otvorenih pitanja, uključujući i ona u kritičnim područjima slobode izražavanja i slobode medija, i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, pri tome ne narušavajući ranija postignuća u reformi pravosuđa. 

Što se tiče Srbije, prema ocjeni Komisije postignuta je opća ravnoteža između napretka u poglavljima koja se tiču vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom s jedne strane, i napretka u pristupnim pregovorima o drugim poglavljima, s druge. Srbija mora nastaviti, te ubrzati i produbiti reforme koja se tiču nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija, rješavanja ratnih zločina pred domaćim sudovima i borbe protiv organiziranog kriminala. Vlasti Srbije posebno trebaju dovršiti proces ustavne reforme u oblasti pravosuđa do kraja ove godine. Napredak Srbije u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom od suštinske je važnosti i odrediće cjelokupnu dinamiku pristupnih pregovora. Srbija također treba unaprijediti svoju uskađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Nedavno povećanje stepena usklađenosti pozitivan je iskorak u tom pogledu. Komisija pozdravlja to što je Srbija ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 i 4. Komisija podržava ambiciju Srbije da što prije otvori nove pristupne klastere, a na temelju kontinuiranog napretka u provedbi reformi.

Albanija i Sjeverna Makedonija nastavljaju ispunjavati uvjete za otvaranje pristupnih pregovora i obje bilježe kontinuirani napredak na reformskom putu ka EU. Kašnjenja u službenom pokretanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom negativno se odražavaju na kredibilitet EU. Otvorena bilateralna pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije moraju se prioritetno riješiti. Od ključne je važnosti da države članice EU bez daljnjeg odlaganja završe diskusije o Pregovaračkim okvirima te da se prve međuvladine konferencije s obje zemlje održe što je prije moguće, svakako prije kraja ove godine.

U Bosni i Hercegovini, strateški cilj integracije u EU nije pretočen u konkretno djelovanje. Političko okruženje i dalje je polarizirano, sa političkim liderima koji su nastavili koristiti retoriku podjela i baviti se nekonstruktivnim političkim sporovima, što je omelo općo napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom. Zabilježeno smanjenje stope usklađenosti Bosne i Hercegovine s vanjskom i sigurnosnom politikom EU negativan je signal. Ipak, učinjeni su neki značajni koraci kao što je, između ostalih, održavanje općinskih izbora u Mostaru nakon 12 godina. Bosna i Hercegovina treba riješiti 14 ključnih prioriteta, uključujući  izborne i ustavne reforme, a prije nego Komisija preporuči dodjeljivanje kandidatskog statusa potrebno je da postigne kritičnu masu reformi. 

Na Kosovu su prijevremeni parlamentarni izbori u februaru 2021. rezultirali formiranjem nove vlade koju podržava jasna parlamentarna većina. Potpuna i učinkovita provedba reformskog akcijskog plana u narednom periodu bit će od suštinskog značaja. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz jula 2018. da je Kosovo ispunilo sve kriterije  za liberalizaciju viznog režima, ali ovaj je prijedlog još uvijek je u proceduri u Vijeću i treba ga razmotriti po hitnom postupku. 

Sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom hitan je i ključan za napredak Kosova i Srbije na njihovom odgovarajućim putevima ka EU. Beograd i Priština moraju se konstruktivno uključiti u proces dijaloga kojeg facilitiraju visokog predstavnika Borrella i specijalnog predstavnika EU Lajčaka. 

Svih šest partnera sa Zapadnog Balkana obavezalo se uspostaviti Zajedničko regionalno tržište, nadovezujući se na pravila i standarde EU, te se trebaju fokusirati na prevladavanje poteškoća na koje nailaze kako bi građani i kompanije u regiji imali pristup mogućnostima koje pruža ove inicijative i dalje povećali koristi od ulaganja u okviru Ekonomskog i investicijskog plana.

Turska 

Turska je ključni partner Evropske unije u suštinskim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracija, borba protiv terorizma, privreda, trgovina, energija i promet. 

Dijalog i saradnja sa Turskoj povećana je u 2021. godini. Evropsko vijeće u više je navrata isticalo da EU ima strateški interes za stabilno i sigurno okruženje u Istočnom Mediteranu kao i za razvoj saradnje i odnosa s Turskom od uzajamne koristi. Vijeće pozdravlja deeskalaciju u Istočnom Mediteranu, koja se mora i dalje održati. Na temelju Zajedničkog saopćenja iz marta 2021. godine o stanju odnosa između Evropske unije i Turske, EU je spremna ući u odnose s Turskom na postepen, proporcionalan i reverzibilan način kako bi jačali saradnji u brojnim područjima od zajedničkog interesa, pod uvjetom održavanja trenutne deeskalacije i konstruktivnog angažmana Turske i poštivanja utvrđenih uvjeta.U slučaju ponovnih jednostranog djelovanja ili provokacija kojima se krši međunarodno pravo, EU će upotrijebiti sve instrumente i mogućnosti koje ima na raspolaganju kako bi odbranila svoje interese i interese svojih država članica. Od Turske se očekuje da aktivno podrži pregovore o pravičnom, sveobuhvatnom i održivom rješenju pitanja Kipra u okviru UN-a. 

Lideri Evropske unije potvrdili su da dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske. Turska se nije vjerodostojno pozabavila pitanjima koja za EU predstavljaju ozbiljne zabrinutosti, a tiču se kontinuiranog pogoršanja u oblasti vladavine prava, temeljnih prava i nezavisnosti pravosuđa. Turska mora prioritetno obrnuti ovaj negativni trend rješavanjem slabljenja učinkovitih kontrola i ravnoteža u političkom sistemu. Izjava EU i Turske iz marta 2016. nastavlja davati rezultate, dok je Turska nastavila igrati ključnu ulogu u adresiranju pitanja migracija duž istočno-mediteranske rute i smještanjem najveće izbjegličke populacije na svijetu. EU pozdravlja to što je Turska ratificirala Pariški sporazum o klimatskim promjenama i raduje se saradnji sa Turskom u provedbi Evropskog zelenog dogovora. 

Naredni koraci
Na Vijeću je sada da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o narednim koracima. 

Pozadina 

Trenutni plan proširenja obuhvaća partnere sa Zapadnog Balkana i Tursku. 

Pristupni pregovori započeti su sa Turskom (2005.), Crnom Gorom (2012.) i Srbijom (2014. godine). U martu 2020. godine države članice jednoglasno su odlučile započeti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i AlbanijomBosna i Hercegovina (zahtjev za pridruživanje EU predat u februaru 2016.) i Kosovo (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu u aprilu 2016.) su potencijalni kandidati.

Proces pristupanja EU nastavlja da se temelji na utvrđenim kriterijima, pravičnim i strogim uvjetima i načelu zasluga. Pristupanje EU zahtijeva provedbu složenih reformi kako bi se preuzele obaveze članstva i iskoristile njegove brojne mogućnosti. Da bi proces napredovao, kandidati za pristup moraju prioritetno postići istinske i održive rezultate u ključnim oblastima vladavine prave, reforme pravosuđe, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnosti, temeljnih prava, funkcioniranja demokratskih institucija i reforme javne uprave, kao i privrednog razvoja i konkurentnosti.

Važno je, također, postići daljnji napredak u pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji.

Izvještavanje u ovogodišnjem paketu proširenja također dodatno provodi i prijedloge revidirane metodologije pristupanja izložene u Saopćenju Evropske komisije „Poboljšanje procesa pristupanja - vjerodostojna perspektiva EU za Zapadni Balkan”, a koje su države članice odobrile u martu 2020. 

Revidirana metodologija pristupanja stavlja još jači fokus na temeljne reforme u oblasti vladavine prava, privrede i funkcioniranja demokratskih institucija, slobode izražavanja, slobode medija i pluralizma, kao i javne uprave. Ova su pitanja i dalje ključna za pripremu zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje uvjeta za članstvo. Za integraciju ovih zemalja u EU najbitnija je njihova sposobnost i politička volja u procesu proširenja da se fokusiraju na te reforme i da ih vode naprijed. 

Pregovaračka poglavlja grupirana su u šest tematskih klastera, što omogućuje širi tematski angažman s partnerima. Od država članica zatražen je snažniji doprinos paketu, a one su konsultirane i tokom procesa, te da dale su doprinos i ekspertizu, između ostalog, i kroz učešće svojih ambasada na terenu. Izvještaji za 2021. godinu također sadrže i ocjene javne političke predanosti vlasti strateškom cilju pristupanja EU.

Novi Instrument pretpristupne pomoći/IPA III, usvojen 15. septembra s budžetom od preko €14 milijardi, predstavlja solidnu investiciju u budućnost regije proširenja i omogućit će EU da osigura potrebna sredstva za podršku zemljama u provedbi ključnih političkih, institucionalnih, društvenih i privrednih reformi u skladu sa standardima EU i usklađivanju s njezinim pravilima i politikama. 

Za detaljne nalaze i preporuke o svakom od partnera, pogledajte:

 

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU