Pandemija ugrozila europsku zlatnu koku - turizam

Pandemija koronavirusa prekinula je razdoblje procvata europskog turizma i vlade su pohitale u pomoć, razmatrajući ujedno rješenja koja bi mogla smanjiti ovisnost o prihodima od dolazaka stranih gostiju, piše agencija dpa.

Na vrhuncu, 2018. godine, turizam činio 10 posto europskog BDP-a i zapošljavao je 11 radnika. Više od polovine globalnog turizma odvijalo se u Europi, objavila je Europska komisija za putovanja (ETC) u godišnjem izvješću. Rast se nastavio u 2019., iako sporijim tempom, priopćio je ETC, ukazujući na „klimavo" svjetsko gospodarstvo, američko-kineske trgovinske sukobe i strah od brexita bez dogovora.

Početkom 2020. svijetom se počeo širiti koronavirus i stvari su se stubokom promijenile. Osim zdravstvenog sektora, njezin razorni učinak posebno se teško osjetio u sektoru putovanja i turizma, piše dpa.

ETC je u izvješću za treće ovogodišnje tromjesečje procijenio da je Europu ove godine posjetilo milijardu turista manje nego prošle godine, što bi predstavljalo 61-postotni pad. Gubitak prihoda od turizma bilježile su sve zemlje na Starom kontinentu, ali najteže je pogodio one koje o njemu najviše ovise, ističe agencija, izdvajajući među zemljama EU-a Hrvatsku i Grčku. Turizam čini više od petine BDP-a obje zemlje, koje su ove godine zabilježile vrtoglavi pad prihoda u tom sektoru.

Hrvatski turizam čeka plan

U Hrvatskoj se i prije pandemije pozivalo na restrukturiranje gospodarstva kako bi se smanjila ovisnost o turizmu. Oni koji posluju u tom sektoru tvrde pak da "antituristička" kampanja pokazuje neshvaćanje biti problema. Iza konzultanta Nedjeljka Pinezića, vlasnika hotela na Krku, burna je godina, obilježena zatvaranjem, otvaranjem i opetovanim zatvaranjem.

Nadu probuđenu kratkim otvaranjem turizma u srpnju brzo je zatrlo naglo razbuktavanje zaraze i Hrvatska godinu zaključuje s upola manje gostiju nego u 2019., pri čemu su veliku većinu činili tradicionalni gosti iz Njemačke, Češke i Poljske, napominje dpa.

Strmoglavi pad broja posjetitelja "vremenski se poklopio s pozivima na opsežno restrukturiranje i upozorenjima da se zemlja previše oslanja na nestabilan turizam“, tumači Pinezić za dpa. Masovni je turizam u Hrvatskoj proteklih godina predstavljao veliko opterećenje za niz središta na obali i sada bi mogao postati žrtva vlastitog uspjeha, napominje dpa.

"Još u veljači očekivalo se da će sezona 2020. biti rekordna, bolja čak i od izuzetno dobre 2019. To je izazvalo 'turizmofobiju' i potaknulo zahtjeve da se poduzmu mjere koje bi de facto ograničile rast sektora", tvrdi Pinezić.

Prijedlozi uključuju veće poreze za mala poduzeća, uključujući obiteljske hotele koji čine okosnicu hrvatskog turizma, te restriktivno izdavanje dozvola i kvote za kruzere, posebno u Dubrovniku, nabraja dpa. Pinezić strahuje da bi Hrvatska predloženim izmjenama sama sebe sabotirala. Drugim riječima, da bi ubila koku koja joj nese zlatna jaja.

"Od turizma se uvijek očekuje da podijeli svoje prihode sa svim razinama uprave a ove godine to vrijedi dvostruko", kaže.

"Ali ove godine nitko nam nije došao i svi su bili šokirani“, dodaje. Hrvatski hotelski operateri i tvrtke povezane s turizmom traže od vlade da nastavi s mjerama pomoći. Međutim, većina kriznih mjera istječe na kraju godine. Hrvatska je već dobila prvu polovinu iznosa od ukupno 1,02 mlijarde eura, namijenjenih spašavanju radnih mjesta u svim sektorima, a vlada nije najavila kako planira nastaviti podržavati turizam. Nije predstavila ni planove za smanjenje ovisnosti o turizmu, s obzirom na pandemiju.

Grčka ima ideju

Grčka je reagirala agilnije, primjećuje dpa. Nakon što je ove godine broj posjetitelja potonuo 70 posto, zemlja je naznačila poteze kojima planira privući druge izvore financiranja. Premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da će njegova vlada početkom iduće godine predložiti zakon o sedmogodišnjoj poreznoj olakšici od 50 posto za tvrtke koje se registriraju u Grčkoj za obavljanje poslova na daljinu, čak i ako ih ne rade za grčke klijente.

Spremaju se također ponuditi velikim filmskim kompanijama popust od 40 posto kako bi ih potaknule da dođu snimati i donesu svoj novac u Grčku, napominje dpa, prenosi Hina.

Grčka je možda nakon 10 godina gotovo neprekinute financijske krize naučila da, ako zakasnite, odozgo će vam jednostavno nametnuti brutalne reforme, konstatira njemačka agencija.

U prvim godinama financijske krize pojavio se čitav novi sektor brzih digitalnih poduzeća. Ako Grčkoj zahvaljujući pandemiji pođe za rukom sličan podvig, ostatku Europe možda bi moglo biti od koristi da slijedi njezin primjer, zaključuje dpa.