Poslovna aktivnost u eurozoni ojačala unatoč terorističkim napadima

Indeks u ovome mjesecu pokazuje najveći rast poslovnih aktivnosti od svibnja 2011. godine .Aktivnosti u proizvodnom i uslužnome sektoru eurozone u studenome su porasle više nego što se očekivalo, unatoč nizu nedavnih terorističkih napada u Parizu, pokazalo je preliminarno izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit.

Ukupni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru 19-člane eurozone, uvećana je za 0,5 indeksnih bodova, na 54,4 bodova. Znatno je viši i od 53,9 bodova, koliko su u prosjeku očekivali analitičara iz ankete Reutersa.

Indeks u ovome mjesecu pokazuje tako najveći rast poslovnih aktivnosti od svibnja 2011. godine.  Granica od 50 indeksnih bodova dijeli rast od pada aktivnosti.

Glavni ekonomist u Markitu Chris Williamson kazao je da najnovije brojke pokazuju "dobrodošlo ubrzanje rasta u eurozoni, što 19-člano gospodarstvo vodi u smjeru jedne od najboljih tromjesečnih izvedbi u proteklih više od četiri i pol godine".

Dodaje i kako su ti podaci još dojmljiviji s obzirom na strašne terorističke napade, izvedene 13. studenoga u francuskoj prijestolnici, u kojima je smrtno stradalo 129 ljudi, što je, po njegovim riječima, također prigušilo gospodarske aktivnosti u Francuskoj - ponajprije u sektoru usluga.

Ranije objavljeni Markitovi preliminarni podaci pokazali su nastavak pozitivnog trenda u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone, gdje je ukupni PMI u studenome dosegnuo 54,9 bodova, nasuprot listopadskih 54,2 boda, prema konačnim podacima.

 Usporedbe radi, preliminarni ukupni PMI za Francusku je razočarao, skliznuvši na 51,3 boda, s listopadskih 52,6 bodova, jer su oslabile aktivnosti u uslužnom sektoru.  No, odvojeni PMI za francuski proizvodni sektor uvećan je na 50,8 bodova, najvišu razinu od travnja 2014. godine.

"Europa se i dalje suočava sa značajnim izazovima vezano za rješavanje problema nezaposlenosti, podzaposlenosti i neaktivnosti. Južnoeuropska gospodarstva posebno i dalje muku muče s negativnim posljedicama dužničke krize - visokom nezaposlenošću i nesigurnim odnosno privremenim poslovima", navodi se u izvješću instituta sa sjedištem u Britaniji Institute of Public Policy Research (IPPR), objavljenom u ponedjeljak.