EU / EKONOMIJA

Slovenija završava provedbu presude o starim deviznim štedišama LB-a

27.12.2018. 13:25 / Izvor: HINA

Četiri i pol godine nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (ECHR) svojom pilot presudom naredio Sloveniji da stare devizne štediše Ljubljanske banke (LB) u Hrvatskoj i BiH obešteti onako kako su 90-ih godina podmirena i stara potraživanja deviznih štediša u Sloveniji, izvršenje te presude približava se kraju, izjavila je povjerenica slovenske vlade za pitanja sukcesije.

Do kraja listopada ove godine Slovenija je primila 36.570 zahtjeva štediša iz Hrvatske i BiH, od toga je nakon verifikacije odobreno više od 33 tisuće isplata, a na prethodne informativne izračune koji uključuju glavnicu i pripadajuće kamate bilo je manje od jedan posto žalbi, navode u službi za sukcesiju pri slovenskoj vladi.

Od ukupno izvršenih isplata u visini 289,7 milijuna eura, štedišama nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb isplaćeno je 161,9 milijuna eura, a štedišama LB Sarajevo 127,8 milijuna.

Navedeni podaci govore da je Slovenija napravila "izuzetan napor" da provede presudu suda u Strasbourgu budući da je radi implementacije presude iz srpnja 2014. prihvatila poseban sistemski zakon i uspostavila funkcionalan i učinkovit sustav provjere zahtjeva i isplate duga Ljubljanske banke, kazala je Ana Polak Petrič za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

Rok za prijave za isplatu stare devizne štednje starih štediša Ljubljanske banke istekao je krajem 2017., a ispravnost postupka u izvršenju presude ove je godine Sloveniji potvrdilo i Vijeće Europe kao skrbnik provedbe presuda ECHR-a, kazala je slovenska dužnosnica.

Dodala je da je Slovenija bitno smanjila broj otvorenih slučajeva u kojima se pred sudom u Strasbourgu pojavljuje kao tužena strana i tako pokazala da poštuje svoje obveze i načelo vladavine prava, prenosi Hina.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU