Švedska drži primat u porodiljskom odsustvu za očeve

10.06.2017. 10:44 / Izvor: N1
Švedska drži primat u porodiljskom odsustvu za očeve

Švedska je bila prva država na svijetu koja je zamijenila porodiljsko odsustvo sa roditeljskim odsustvom.

Švedska je bila prva država na svijetu koja je zamijenila porodiljsko odsustvo sa roditeljskim odsustvom. U Bosni i Hercegovini manje od 0,5 posto očeva odlučuje da koristi roditeljski dopust i da podijeli odgovornost brige o djeci sa supružnicom.

Kako bi istražili ulogu muškaraca, a posebno očeva, u borbi za rodnu ravnopravnost, Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa CARE International Balkan i Švedskim institutom organizovala je panel diskusiju “Očinstvo, njegovateljstvo i očinski dopust: Kritični koraci ka postizanju rodne ravnopravnosti u BiH“. Tim povodom gost Novog dana bio je ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg.

Švedska drži primat u uvođenju porodiljskog odsustva za očeve. Nakon više od 40 godina očevi koriste otprilike 25 posto ili 120 dana od ukupnog broja dana koji su dostupni parovima.

O tome koji su to razlozi zašto se očevi odlučuju ostati kući i koje benefite to donosi je kazao: "To treba gledati u širem kontekstu. Radi se o rodnoj ravnopravnosti u društvu i mi smo sigurni da razvojem rodne ravnopravnosti društvo ima mnoge prednosti, a jedna od toga je ravnopravnost između muškarca i žene uopšte unutar porodice, u društvu, u političkom životu, ali takođe postoje i očigledne ekonomske prednosti. Švedska je 1974. godine uvela ovu ravnopravnost. Roditelji imaju 16 mjeseci plaćenog odsustva. Na početku su uglavnom majke koristile ovo pravo ali polako se procenat mijenjao tako da su sve više i više očevi uzimali ovaj dopust".

"Prvo mogu gledati kako moja vlastita djeca koriste tu prednost i oni to gledaju kao mogućnost da se očevi približe svojoj djeci. U prošlosti su majke monopolizirale taj bliski kontakt s djecom a razvoj te ravnopravnosti može donijeti samo dobrobit očevima, pružiti im mogućnost da upoznaju djecu, da sepribliže svojoj djeci i stvore ravnopravnost unutar porodice. Žene u Švedskoj rade puno radno vrijeme i zbog toga im je lakše kada se obaveze u njihovom domu dijele između njih i njihovih partnera", dodao je Hagelberg za N1.

O tome kakve su norme u BiH je rekao: "Kad smo tek uveli ovo zakonodavstvo u Švedskoj 1974. godine, samo je 1 ili 2 posto koristilo to pravo, ali tu se više radi o tome šta hoćemo da učinimo u društvu. Ja sam svjedok da je moguće promijeniti korak po korak u društvu kako bi i očevi i majke imali koristi od toga".

Istakao je i kako ne poznaje dobro naše zakonodavstvo, ali je potrebno da se promijeni javno mišljenje i da se omogući razvoj rodne ravnopravnosti.

"Ukoliko imate i povoljno zakonodavstvo, i pored toga mnogo nam je trebalo da razvijemo ravnopravnije društvo. Nije bitno samo zakonodavstvo, bitno je razgovarati o rodnoj ravnopravnosti u društvu. Ne treba razlikovati prava žena od prava muškaraca", naveo je ambasador Švedske u BiH.

"Danas u švedskim kompanijama niko od poslodavaca neće sprečavati očeve da iskoriste pravo odsustva, to je dio života u našom društvu i svako treba dobiti mogućnost da iskoristi ovu priliku i poslodavci su u Švedskoj postali svjesni da trebaju sarađivati po ovom pitanju", dodao je.

O tome kako bh. dijaspora kotira u Švedskoj je kazao da trebamo biti veoma ponosni na ljude koji su iz BiH a koji žive u Švedskoj.

"Mnogi su od njih stigli u vrijeme rata, neki poslije, malo ih se vratilo, a mnogi i dalje žive u Švedskoj. Rezultati od prošle godine pokazuju da je bh. dijaspora grupa koja se najbolje integrirala u BiH. Oni su među najuspješnijim po pitanju pronalaženja poslova i mislim da ti ljudi mogu učiniti mnogo za vašu zemlju i mislim da su oni jako dobri predstavnici vaše zemlje. Mnogi od njih su započeli biznis da bi povezali naše dvije zemlje i većina švedskih investicija dolazi od ljudi koji su porijeklom iz BiH", rekao je za N1.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU