Tržište šećera u EU moglo bi izazvati epidemiju debljine kao u SAD-u

EU bi mogle preplaviti jeftine varijante poput kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze.

Tržišne reforme koje se provode u Europskoj uniji ne uzimaju u obzir utjecaj na zdravlje stanovništva i siromašnih, tvrdi tim istraživača sa sveučilišta Cambridge u zaključcima svoje nove studije, zato bi Europu uslijed liberalizacije tržišta uskoro mogao preplaviti jeftini šećer poput nekih vrsta fruktoze kakav je u Americi izazvao epidemiju pretilosti, objavljeno je u British Medical Journalu.

Voditeljica istraživanja Emilie Aguirre potpisuje studiju u kojoj se analizira utjecaj tržišnih reformi koje bi do  kojoj se analiziraju tržište reforme koje bi do 2017. trebale ukinuti protekcionističke mjere u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, na zdravlje građana.

Liberalizacija tržišta šećera

Fokus je na mjerama liberalizacije tržišta šećera. U Europskoj cijene šećera godinama su se umjetno održavale višima kako bi se smanjivao uvoz i nametala ograničenja proizvodnje fruktoze. Konzumiranje prevelikih količina šećera, podsjećaju na Cambridgeu, posebno kroz bezalkoholna pića, smatra se glavnim faktorom porasta pretilosti, dijabetesa i srčanih oboljenja u društvima visokih i srednjih prihoda.

U Europskoj uniji protekcionistička je politika omogućavala relativno malom broju proizvođača šećerne repe da dominiraju tržištem i budu glavni dobavljači šećera za prehrambenu industriju i industriju bezalkoholnih pića.

Utjecaj politike na potrošnju šećera

U Americi je takav šećer, sukroza, zamijenjen kukuruznim sirupom s visokim udjelom fuktoze. Cijena slatkih bezalkoholnih pića zbog toga je u 30 godina pala puno više nego cijena hrane, a u Europi je bio suprotan trend. Svjetska zdravstvena organizacija početkom godine je preporučila smanjenje potrošnje šećera, točnije, preporučila je da se iz šećera uzima 5 maksimalno 10 posto kalorija u prehrani.

Istraživači s Cambridgea kažu da se ne posvećuje dovoljno pažnje utjecaju strukturalnih faktora, poput poljoprivredne politike, na potrošnju šećera. Smjernice i nova kolektivna svijest o štetnosti šećera nisu dovoljni da smanje štetu koju izaziva poplava jeftinih proizvoda punih šećera.

Moglo bi se povećati korištenje kukuruznog sirupa

“Bitno jeftinija sukroza i kukuruzni sirup s velikim udjelom fruktoze mogli bi dovesti do jačeg reklamiranja hrane zasićene šećerima jer će ona ostati vrlo profitabilna, potencijalno i profitabilnija nego što je bila u prošlosti. To bi moglo ohrabriti industriju da se odupre regulativi osmišljenoj za smanjenje upotrebe šećera”, piše Aguirre.

Većina članica EU koje proizvode veće količine šećera sretna je zbog ukidanja protekcionističkih mjera jer će lakše izvoziti viškove. Prema studiji s Cambridgea “bum globalne potražnje za zapadnjačkom hranom koji se počeo 2013. stvara ogromne mogućnosti rasta” za proizvođače šećera i hrane. jeftini šećeri poput fruktoze lakše se koriste u proizvodnji i mogu se dodavati u veći broj prehrambenih proizvoda.

Najveći pad kvalitete može se očekivati u jeftinijim proizvodima što znači da će se na udaru naći siromašniji građani kojima je pristup zdravstvenim uslugama u mnogim članicama u EU otežan.  Autori studije zaključuju da bi širi trendovi kretanja cijena i proizvodnje šećera na kraju mogli sabotirati mjere kojima države pokušavaju smanjiti upotrebu šećera u prehrani pa preporučuju da EU što prije počne tražiti rješenja.

(Telegram.hr)