Ucjene velikih trgovinskih lanaca ugrožavaju agroindustriju

21.02.2013. 11:34 / Izvor: Ceppei
Ucjene velikih trgovinskih lanaca ugrožavaju agroindustriju

Netržišno poslovanje velikih trgovinskih lanaca i njihovo ucjenjivanje dobavljača prijete da ugroze sektor poljoprivrede i industriju hrane, priopćilo je savjetodavno tijelo EU Europski ekonomski i socijalni odbor (EESC).

Netržišno poslovanje velikih trgovinskih lanaca i njihovo ucjenjivanje dobavljača prijete da ugroze sektor poljoprivrede i industriju hrane, priopćilo je savjetodavno tijelo EU Europski ekonomski i socijalni odbor (EESC). Najčešći oblici pritiska su snižavanje maloprodajnih cijena bez nekog posebnog razloga, kašnjenja u plaćanju i jako dugi rokovi plaćanja. Međutim, odnos trgovaca i dobavljača karakterističan je najviše po prevaljivanje troškova reklamiranja na dobavljače kao i po retroaktivnom snižavanju cijena proizvoda u slučaju da se nisu prodavali kako se to očekivalo. Ovo tijelo koje okuplja predstavnike civilnog sektora traži od Komisije da reagira i poveća transparentnost strukture cijena i rabata kako bi se saznalo koliko proizvođač zaista dobiva za svoje proizvode.

Neravnoteže na tržištu utječu i na potrošače i na dobavljače, priopćio je EESC zatraživši da se zaustave ovi dramatični trendovi koji su eskalirali u krizi. Primjećuje se da su žrtve politike lanaca samo dobavljači iz sektora hrane, ali ne i drugih proizvoda, i da kršenje ugovora ne postoji između dobavljača i poljoprivrednih proizvođača.

Generalno, između trgovaca i ponuđača dominiraju dvije vrste odnosa. Prvo, svi troškovi poput reklama, promocije robe, distribucije i skladištenja su na snabdjevačima robom. Lanci to postižu tako što nameću razne troškovi poput naknade za veću vidljivost robe ili troškovi za promotivne liflete. Druga vrsta zlouporabe je u tome što trgovački lanci svoje poslovne rizike također prebacuju na dobavljače. U praksi to podrazumijeva izmjenu već dogovorenih cijena ovisno o tome koliko se dobro proizvod prodavao.

Dobavljači prihvaćaju ovakve uvjete jer nemaju izbora. Proizvode ne mogu plasirati mimo trgovinskih lanaca, zbog čega i potpisuju ugovore nadajući se minimalnom profitu. Pošto se svi lanci ponašaju isto teško je odlučiti s kojim lancem je bolje surađivati. Podsjetimo, Odnos dobavljača i trgovaca u EU dugo je bio tabu tema, sve do 1999. kada su britanske vlasti započele istragu zbog zlouporabe položaja trgovinskih lanaca.

Neki od najpoznatijih europskih lanaca su poznati svjetski igrači kao što su Tesco u Velikoj Britaniji,  Carrefour u Francuskoj, kao i nijemački i austrijski lanci kao što su Lidl, Billa i dr. Analiza tržišta pokazuje da ove kompanije dominiraju i imaju značajnu kontrolu na tržištima hrane u više zemalja. Primjerice, u Njemačkoj četiri kompanije kontroliraju 85 posto tržišta. Slično je i u Britaniji gdje veliki lanci kontroliraju 76 posto tržišta.

U Austriji tri lanca kontroliraju 82 posto tržišta, dok u Francuskoj i Nizozemskoj 65% tržišta kontrolira pet kompanija. Iako je točno da ni u jednoj zemlji ne dominira samo jedan igrač, veliki dio kolača je u rukama od tri do pet kompanija što odgovara definiciji oligopola.

"Činjenica je da nekoliko trgovinskih lanaca kontrolira većinu tržišta i nameće svoje uvjete dobavljačima. Sloboda ugovaranja je ideja koja postoji samo na papiru", smatra EESC. Odbor koji čini više od 300 članova među kojima su organizacije civilnog društa ocjenjuje da je riječ o oligopol koji izaziva poremećaje na tržištu i naširoko ugrožava kupovnu moć potrošača. U izvješću se navodi da u svakoj zemlji najveći lanci čine oligopol. Oligopol na tržištu postoji kada ima samo nekoliko prodavača, a puno kupaca.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU