Uvođenje reda u agencijama EU

Europska komisija odlučila je uvesti red u više od 30 agencija, ureda, službi i zaklada Europske unije od kojih je u nekoliko bilo skandala zbog konflikta interesa ili slabe uprave.

Komisija je usvojila mapu puta za unaprjeđenje efikasnosti, odgovornosti, koherentnosti i transparentnosti, kao i za bolju upravu u tim decentraliziranim tijelima EU koja su u 2012. godini iz proračuna Unije dobila 750 miliona eura. Komisija je također postavila temelje za smanjenje broja agencija, bilo spajanjem, bilo zatvaranjem.

Svrha predloženih reformi, istaknuo je europski komesar za odnose između institucija i administraciju Maroš Šefčovič, jeste da se povećaju učinkovitost i odgovornost agencija koje zapošljavaju oko 7.000 ljudi i još oko 5.000 na bazi privremenih ugovora.

"Nije riječ samo o uštedi. Dokument sadrži niz mjera za unaprjeđenje performansi i uprave u našim agencijama. To će im pomoći da provode politike EU još bolje nego sada", istaknuo je Šefčovič.

Neke od agencija su od ključnog značaja za rad EU dok su druge manje-više periferne i jedva se zna da postoje. Među agencijama su i Frontex, koja se bavi koordinacijom u kontroli granice EU, Agencija za temeljna prava i Europska agencija za suradnju s regulatorima u energetici.

Agencije kojima slijedi reforma razlikuju se od izvršnih agencija Europske komisije koje su izravno odgovorne Komisiji . Decentralizirane agencije, njih 32, odgovorne su svojim upravnim odborima, Vijeću ministara i Europskom parlamentu.

Očekuje se da Komisijin program reformi naiđe na otpor u nekim članicama EU, koje će vjerojatno štititi agencije na svojoj teritoriji, kao i nacionalnih izaslanstava u Parlamentu. Neke agencije vjerojatno će odbiti reforme jer će ih smatrati miješanjem Komisije.

Šefčovič kaže da će se zajedničkim pravilima za agencije spriječiti konflikt intreresa na koji je u oktobarskom izvještaju ukazao i Europski revizorski sud. Tada su se na meti oštrih kritika našle Europska agencija za lijekove, Europska agencija za sigurnost hrane i Europska agencija za zaštitu okoliša.

Šefčovič je najavio i smanjenje prevelikih upravnih odbora nekih agencija dodajući da bi Komisija trebala imati predstavnika u svakom upravnom odboru.

Dio reformi agencija za koji je odgovorna Komisija treba biti završen do kraja 2014. Godine,  pri čemu bi mjere koje se smatraju prioritetnim trebale biti uvedene već iduće godine.

Prioriteti su sprječavanje i upravljanje konfliktom interesa u agencijama, a pratiće se rad članova uprava i direktora, eksperata u znanstvenim odborima i članova apelacionih tijela.

Predviđeno je i da se u godišnje programe rada agencija i njihovih direktora uvrste ključni ciljevi, da se na bazi postojeće najbolje prakse izrade standardi koji će biti uključeni u sporazume sa zemljama u kojima agencije imaju sjedišta i da se sa agencijama sačine smjernice o budžetiranju na bazi aktivnosti. Također je predviđeno da se razrade smjernice za redovite kontrole.

Dokumentom Komisije uobličava se Zajednički pristup, prvi politički sporazum o agencijama EU koji su Komisija, Vijeće i Europski parlament postigli u julu nakon tri godine analiziranja i pregovaranja.

Prema sporazumu s Vijećem i Parlamentom, Komisija je dobila zadatak da alarmira kada primijeti da upravni odbor neke agencije prekoračuje ovlasti, krši zakone EU ili radi suprotno politici EU.

Tim sporazumom predviđeno je i da se sačine kriteriji na osnovu kojih će biti odlučeno koje će agencije biti raspuštene ili spojene. O eventualnim spajanjima, kako je rekao komesar, neće odlučivati ​​Komisija već regulator agencije - Vijeće ili Parlament.

Prijedlozi iz Komisije, prema Šefčovičevim riječima, samo treba da pomognu da se "stvore neophodni uvjeti za moguće teške odluke".

Kada je riječ o sinergiji, predviđeno je postići kroz zajedničke usluge ili spajanje agencija čiji se poslovi preklapaju ili onih koje bi bile efikasnije u radu ako bi se uključile u neku veću strukturu.

Trenutno se, npr., razmatra spajanje Europskog policijskog koledža sa Europolom, europskom policijskom službom. Tome se, u strahu od presedana, protive članice EU.

Kako se navodi, spajanja su moguća kod agencija koje se bave zapošljavanjem i obukom - Europske zaklade za unapređenje uvjeta života i rada (sjedište u Dablinu), Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (Bilbao), Europske zaklade za obuku (Torino) i Europskog centra za stručno osposobljavanje (Solun).

Do spajanja bi moglo doći i kod agencija koja se bave ljudskim pravima - Agencije za temeljna prava (sjedište u Beču), Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (Vilnius) i Europske službe za podršku azilantima (Valletta).

Neke od odredbi  iz Zajedničkog pristupa zahtijevat  ćei izmjene statuta agencija i Komisija treba osigurati da izmjene budu u skladu s dokumentom, piše Euractiv.