NATO / MAP

(Ne)knjiženje vojne imovine u RS-u, stepenica dalje na putu do NATO-a

14.12.2020. 11:33 / Izvor: Akta.ba

Knjiženje vojne imovine sa RS na državu BiH je ustavna obaveza i jedan od koraka, uslova aktiviranja MAP-a za ulazak BiH u NATO kazao je to nedavno i ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Na teritoriji Republike Srpske su 22 vojne lokacije na 8.200 hektara koje bi mogle biti uknjižene na Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih je Veliki Žep kod Han Pijeska za koju je, nakon odluke o knjiženju, Pravobranilaštvo RS uložilo apelaciju, a Ustavni sud BiH odbacio.

Državna imovina bi, pored Velikog Žepa, moglo postati i pet komunikacijskih čvorišta na potezu od Prijedora do Trebinja, osam kasarni među kojima Kozara u centru Banjaluke, nekoliko skladišta naoružanja, od kojih su najznačajniji Kula jedan i dva u Mrkonjić Gradu, te jedini aerodrom u RS - Mahovljani, nadomak Laktaša.

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić kazao je kako je kasarna Kozara perspektivna lokacija Oružanih snaga BIH, te da još nije uknjižena na BiH, onako kako je to planirano. Još jedna lokacija je Aerodrom Mahovljani koji je također perspektivna lokacija i ona nije, uknjižena ali da se na njenoj uknjižbi radi, u toku su pravne procedure.

RUGIPP BEZ ZAHTJEVA ZA KNJIŽENJE

Problemi u knjiženju imovine nastali su još 2012. godine zbog snažnog protivljenja Republike Srpske tom procesu.

Lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da nije bilo, niti će biti knjiženja perspektivne vojne imovine na nivo BiH.

"Jedino ako nešto nije Mladen Ivanić uradio skriveno od nas, pa da mi ne znamo, to ćemo provjeriti. Ali, koliko ja znam, a sada sam provjeravao u Geodetskoj upravi RS, nikakvih zahtjeva, nikakvih pokretanja i procedura nema i neće ni biti", kazao je on.

Iz Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) za Akta.ba su kazali da bi se neka nepokretnost uknjižila u javnu evidenciju o nepokretnostima kao svojina nekog lica, potreban je valјan pravni osnov, odnosno valјana javna isprava.

U konkretnom slučaju, odnosno u slučaju knjiženja vojne imovine, RUGIPP nije zaprimio niti jedan zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine zasnovan na valјanom pravnom osnovu.

"Ministarstvo odbrane BiH RUGIPP-u nije dostavilo niti jednu odluku nadležnog organa koja bi predstavlјala zvaničan akt o proglašenju određenih lokacija perspektivnom vojnom imovinom sa svim potrebnim podacima o tim nepokretnostima kao što su katastarska čestica, katastarska opština, površina, itd.“, kazali su iz RUGIPP-a.

Knjiženje vojne imovine na BiH koči donošenje, odnosno nedonošenje, zakona na nivou BiH oko raspodjele vojne imovine.

Kako se kod RUGIPP-a vode javne evidencije o nepokretnostima, ova Uprava je i stvarno nadležna da postupa kada je u pitanju uknjižba perspektivne vojne imovine, ali, naravno, samo u slučaju kada zaprimi odgovarajući, na zakonu zasnovan, valјan pravni osnov za uknjižbu.

Podsjećamo, Ustavni sud BiH nedavno je donio još jednu odluku protiv Republike Srpske kada je riječ o uknjižavanju vojne imovine na državu. Kako je tada izvijestilo državno pravobranilaštvo, odlukom Ustavnog suda BiH broj: AP 2004/18 usvojena je apelacija koju je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo protiv odluka Vrhovnog suda RS i Okružnog suda u Trebinju, vezano za uknjižbu vojne imovine – Skladište Filipovići u Foči.

Ustavni sud je nedavno usvojio i apelaciju Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine protiv odluka Vrhovnog suda RS i Okružnog suda u Doboju, a u vezi s uknjižbom vojne imovine, preciznije kasarne u Doboju.

Odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH definisane su 63 lokacije vojne namjene koje su perspektivne za OS BiH i koje trebaju biti knjižene kao vlasništvo Ministarstva odbrane BiH. Od toga je 41 u Federaciji BiH i 22 u Republici Srpskoj.

Pravobranilaštvo RS-a je po nalogu vrha RS-a zakočilo ovaj proces poručivši da Republika Srpska neće dozvoliti da nepokretna vojna imovina s njene teritorije bude uknjižena na BiH, čime je blokiran jedan od koraka na putu u NATO.

PROGRAM REFORMI BIH

Iz RUGIPP-a su podsjetili na činjenicu da je Narodna skupština Republike Srpske na Devetoj posebnoj sjednici održanoj 24. decembra 2019. godine donijela Zaklјučke broj 02/1-021-1357/19 u vezi sa Informacijom o dokumentu "Program reformi BiH“, usvojenom na 45. vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 19. novembra 2019. godine – prijedlog člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske koji se odnose na to da je Narodna skupština Republike Srpske razmotrila i primila k znanju Informaciju o dokumentu "Program reformi BiH“, te prihvatila opredjelјenje iz "Programa reformi BiH“ da taj program ne prejudicira odluku o članstvu, to jest da se ne može unaprijed odlučivati o članstvu u NATO-u, čime se prekida dosadašnji kontinuitet opredijelјenosti BiH za punopravno članstvo.

"Narodna skupština Republike Srpske smatra da dokument "Program reformi BiH“ ni po čemu nije raniji tekst "Godišnji nacionalni program“ takozvani ANP, jer se tako ne zove i ne može poslužiti kao osnov za aktiviranje bilo kakvih procesa osim saradnje i partnerstva sa NATO-om, te je odbačeno bilo kakvo drugo tumačenje i tretiranje ovog dokumenta. Takođe, Narodna skupština Republike Srpske smatra da je "Program reformi BiH“ u okvirima Rezolucije o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske, ali i da "Program reformi BiH“ opredjelјuje saradnju sa NATO-om u domenu reformi i kao dokument ne određuje članstvo BiH u tom savezu", kazali su nam.

Dodaju da Odluka o eventualnom članstvu može se donijeti u skladu sa ustavnim sistemom BiH, u kome Republika Srpska ima mehanizme da sprovede svoje stavove putem Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine, odnosno konačnom odlukom Narodne skupštine Republike Srpske. Narodna skupština smatra da u svakom eventualnom odlučivanju u Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini predstavnici Srba iz Republike Srpske moraju da uvaže stavove ove Narodne skupštine i referendum naroda u Republici Srpskoj, te da u procesu odlučivanja bez oklijevanja upotrijebe mehanizme zaštite prava i interesa Republike Srpske.

Potvrđujući svoju Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti od 18. oktobra 2017. godine, Narodna skupština Republike Srpske podsjetila je na obavezu svih organa i institucija Republike Srpske i svih predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH i međunarodnim organizacijama i forumima na sprovođenje te rezolucije, te ponovo iskazala opredjelјenje da se o eventualnom članstvu u vojnim savezima građani Republike Srpske izjasne na referendumu, što predviđa i Rezolucija Parlamentarne skupštine BiH ("Službeni glasnik BiH“, broj 25/08), u kojoj se kaže da "eventualni poziv za članstvo u NATO-u zahtijeva svesrdnu podršku građana.“

Narodna skupština Republike Srpske podržala je saradnju sa zemlјama regiona u ekonomskim oblastima i od značaja za evropske integracije, kao i sa organizacijama i savezima u borbi protiv terorizma i drugih vidova međunarodnog kriminala, a organima i institucijama BiH sugerisano je da ostvare saradnju sa drugim vojnim savezima na istim principima na kojima je ostvarena saradnja sa NATO savezom.

Zvaničnici BiH a i predstavnici NATO-a su složni u jednom a to je da  će se pitanje knjiženja perspektivne vojne imovine nastaviti i kontinuirano rješavati. Te da je ovo pitanje kao jedan od zadataka jasno definisano i u dokumentu Program reformi.

Po izvještaju Ministarstva odbrane BiH do sada su uknjižene oko 32 lokacije, neke su u procesu priprme za knjiženje a nalaze se na prostoru i RS.

Ministar Podžić kazao je da će registracija preostale perspektivne nepokretne imovine i dalje biti u fokusu institucija Bosne i Hercegovine. Kazao je i da Ministarstvo odbrane u saradnji sa Pravobranilaštvom BiH, uz sva osporavanja i usporavanja, provodi upravne postupke ili upravne sporove i podnosi apelacije na presude uslijed izbjegavanja organa uprave ili sudova na teritoriji RS da se registruje vojna imovina na Bosnu i Hercegovinu.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

I.R.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

NATO