Riječi stručnjaka / EU Integracije

Aktivnosti i perspektive BiH u okviru evropske integracije kakva je EU

03.11.2020. 11:33 / Izvor: Akta.ba

Uvodna razmatranja

S obzirom na aktualna politička, privredna i sigurnosna kretanja u Bosni i Hercegovini za koja se može reći da imaju sve elemente dugoročne krize, jasno je da je pristupanje naše zemlje Evropskoj uniji strateški  prioritet. Aspiracija BiH za sticanjem punopravnog članstva u EU zasnovana je na širokom političkom konsenzusu. Donesene su: Deklaracija o specijalnim odnosima s EU iz 1998. i odluke Vijeća ministara BiHi Rezolucija Parlamentarne skupštine BiHiz 1999., kao i Izjava predsjednika političkih stranaka. Godine 2003. Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zaključke prema kojima, između ostalog, postoji potpuni politički konsenzus da je članstvo BiH u EU najveći mogući prioritet. 

Za Akta.ba piše: Ahmed Kico, dr. sc. sigurnosnih znanosti i autor određenog broja znanstvenih i publicističkih knjiga i radova iz oblasti sigurnosti i geopolitike

Kako bi prevazišla krizu i na unutarnjem i na vanjskom planu, Bosna i Hercegovina i nakon 25. godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz pomoć Međunarodne zajednice  nastoji svojim aktivnostima ubrzati pristupanje evroatlantskim integracijama, prije svega NATO-u i Evropskoj uniji.

Većina političkih i ekonomskih analiza u BiH pokazuju da su NATO integracije  za našu zemlju u kratkom roku ustvari značajnije od EU integracija. Integracijskim procesima vezanim za prijem u EU i NATO, BiH prihvata standarde tržišne privrede koji se zasnivaju na nesmetanom protoku ljudi, roba, kapitala i usluga, te vladavini prava. U takvoj stabilnoj situaciji, donošenje ispravne poslovne odluke je lakše, izvjesnije i sa manje rizika, što bi moglo dovesti do zamaha u investicijskom ciklusu. 

 Benefti Bosne i Hercegovine njenim kandidatskim statusom za prijem u Evropsku uniju

Prema podacima Evropske komisije u BiH sa njihove zvanične web stranice, Evropska unija je najveći pojedinačni donator sredstava i finansijske pomoći u Bosni i Hercegovini. Od 1996. godine, Evropska unija je uložila preko 3,5 milijardi eura u obnovu, reformu javne uprave, vladavinu prava, održivu privredu, poljoprivredu i druge ključne oblasti u BiH.

U vezi s navedenim, veoma su ilustrativni i podaci iz septembra 2019. godine koje je objavila Agencija  za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini.  Prema ukupnim inostranim ulaganjima od 1994. do decembra 2018., zemlja koja je uložila najviše je Republika Austrija sa 2.7 milijardi KM (1.4 milijarde eura), zatim slijede Hrvatska, Srbija i Slovenija. Prema istom izvoru zemlje koje su u Bosnu i Hercegovinu u 2018. godini najviše investirale su: Rusija sa 140 milijuna KM, Hrvatska 106 i Nizozemska sa 94 milijuna KM. Zemlje koje slijede su registrirale značajnija povećanja kapitala (preko 20 milijuna  KM): Austrija (87 milijuna KM), Njemačka (84), Velika Britanija (81), Švicarska (40) Slovenija (33) i Italija (23 milijuna KM). 

Koliko su mogući i važni benefiti za BiH njenim pristupanjem u EU, potvrđuje i Komesar za susjedstvo i proširenje Evropske unije Oliver Varhelyi, koji je 06. 10. 2020. godine  zastupnicima Parlamenta EU predstavio paket za proširenje 2020. i Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan. U vezi s navedenim, Oliver Varhelyi je naglasio da „Komisija predlaže da se mobilizira do 9 milijardi eura, u okviru IPA 3 fonda za period od 2022. do 2027. kako bismo povećali kapacitete ove regije da se približi EU“. Također, Varhelyi ističe kako je cilj i pružiti dodatni podsticaj za ekonomski razvoj kako bi se u ovo područja mogle privući dodatne investicije u vrijednosti do 20 milijardi eura.

Prema riječima Varhelyija prvi cilj Investicionaog plana Komisije je "uložiti u infrastrukturu i transport, što u prvom redu podrazumijeva gradnju autoputeva. Cilj je povezati glavne gradove Zapadnog Balkana. Drugi cilj je uložiti u obnovljive izvore energije koji bi trebalo da zamijene ugalj kao način dobijanja energije. Treći cilj je investirati u zaštitu prirodne sredine, četvrti u razvoj digitalnih tehnologija. Privatni sektor i ljudski kapital sa posebnim naglaskom na mlade koji napuštaju regiju je peti cilj ovog investicionog plana".

Pred Bosnom i Hercegovinom, kao i pred drugim zemljama Zapadnog Balkana, stoje brojne prilike i izazovi na putu EU integracija. Kako je sam proces pristupanja EU-u višedimenzionalan, tako su i prilike i izazovi jednako višedimenzionalni za sve države koje kroz taj proces prolaze. Koncept regionalnih integracija definitivno predstavlja jednu od najznačajnijih takvih prilika koju zemlje Zapadnog Balkana moraju iskoristiti. Regionalne integracije kao pristup neće riješiti sve izazove s kojima se države susreću, no imaju za cilj da ojačaju stabilnost regije, poboljšaju suradnju i stvore potencijal koji nijedna država sama za sebe ne bi mogla postići; Europska unija je najbolji primjer uspješnosti regionalnih integracija.

U kontekstu Ekonomskog i investicijskog  plana koji je Komesar predstavio 06. 10. 2020. godine, uočljivo je da se usredotočuje na vodeća područja i projekte koji će direktno stvoriti dugoročni rast i radna mjesta, kao i atraktivnu investicijsku klimu na Zapadnom Balkanu. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, Varhelyi je naglasio da je Evropska unija prema ovoj regiji imala tri ključna cilja. Prva je bila obnoviti proces proširenja, druga je bila otvoriti pregovore između Albanije i Sjeverne Makedonije, a treća je bila obezbijediti ekonomski oporavak u regiji. Prema relevantnim procjenama, ove investicije trebale obezbijediti rast od najmanje 3,6 posto BDP-a, a da bi plan mogao mobilizirati i sredstva u iznosu od 30 posto BDP-a kompletne regije. Investicioni plan bitno bi uticao na smanjenje zaostajanja zemalja Zapadnog Balkana u ekonomskom razvoju za Evropskom unijom, budući da je BDP po glavi stavnovnika u BiH i drugim zemljama ove regije manji od 50 posto prosjeka EU. Zato je izazov za EU kako omogućiti ovoj regiji da se zatvori ta razlika kako bi BiH bila kompatibilnija s Evropskom unijom i uspostavila uspješnu tržišnu ekonomiju..

Presjek aktualnih aktivnosti BiH i EU u kontekstu ubrzavanja  kandidatskog statusa 

Tokom maja 2019. godine šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH veleposlanik Lars-Gunnara Wigemarka, uručio je članovima Predsjedništva BiH BiH Mišljenje Europske komisije o kandidatskom statusu BiH. U Mišljenju je predstavljena sveobuhvatna analiza stanja u zemlji, kao i sve što je dosada urađeno i ono što stoji kao obveza da se ispuni na putu ka članstvu u Europskoj uniji. Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postupne reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji.

Krajem septembra 2020. godine čanovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik imali su više sastanaka sa predstavnicima Evropske unije u Briselu koje su ocijenili uspješnim i dobrim, te iskazali zadovoljstvo. Kada je u pitanju proširenje EU-a, naveli su  da je na svim sastancima kazano da je BiH napravila značajne iskorake u realizaciji 14 prioriteta EU-a i da BiH treba da nastavi da predano radi na ispunjavanju svih obaveza iz tih 14 prioriteta. Ukoliko to bude tako, onda možemo očekivati kandidatski status u toku iduće, 2021. godine.

Pored navedenog, članovi Predsjedništva BiH naznačili su da  se na sastancima u Briselu razgovaralo i o drugim temama, prije svega, o temi migracija. BiH je opterećena problemom ilegalnih migracija, i imat će punu podršku EU-a da se što uspješnije nosi s tim problemom. EU je pripremila novi pakt ili novi plan za rješavanje pitanja migracija, on je trenutno na diskusijama među zemljama članicama, i on će pomoći da se BiH uspješnije nosi i s problemom ilegalnih migracija i da se smanji broj ilegalnim migranata u BiH. U vezi s navedenim, novi pakt EU o migrantima veoma je važan za Bosnu i Hercegovinu, kako sa sigurnosnog, tako i sa političkog stanovišta. Procjenjuje se da će BiH u okviru novog pakta o migrantima poboljšati osposobljenost GP BiH i policijskih snaga u entitetima u Brčko Distriktu BiH koje će biti u stanju supotstaviti se nekontroliranom ulasku i kretanju migranata u našoj zemlji. 

Pored navedenog, članovi Predsjedništva BiH u Briselu su razgovarali i o regionalnoj saradnji. U vezi s navedenim, iz Brisela su poručili da da je ono što se  u Bosni i Hercegovini naziva ‘mini Šengen’, zapravo realizacija četiri slobode na kojima počiva EU kada je riječ o kretanju ljudi, robe, kapitala i usluga. Da je to nešto što će biti standardizirano u skladu sa pravilima EU-a i da to nije nikakva zamjena za evropski put bilo koje države nego da je to ustvari priprema tih država za članstvo u EU-u.

Nekoliko dana nakon što su se članovi Predsjedništva BiH vratili iz Brisela, objavljen je redovni godišnji izveštaj o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima s EU. U Izvještaju su iznešene su brojne kritike na račun Bosne i Hercegovine. Iz Brisela primjećuju kako je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine iz političkih razloga bila blokirana, a to je rezultiralo zaostatkom u donošenju zakona. Vijeće ministara BiH radilo je u tehničkom mandatu sve do imenovanja nove Vlade, koja se formirala tek u decembru 2019. godine, 14 mjeseci nakon općih izbora, navodi se u briselskom izvještaju. Ne zaboravljaju da je Vlada Federacije BiH je i dalje u tehničkom mandatu. "Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u predmetima Sejdić-Finci te sličnim slučajevima. Nije postignut napredak u poboljšanju Izbornog zakona u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka. Izmjene i dopune koje su usvojene u julu 2020. bi trebale omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru prvi put od 2008. godine", stoji u Izvještaju.

Iz Brisela kažu i kako BiH je u ranoj fazi reforme javne uprave i nije došlo do napretka u osiguranju profesionalne i depolitizovane državne službe i koordiniranog pristupa u kreiranju politika širom zemlje. Političko tijelo koje upravlja koordinacijom reforme javne uprave još nije uspostavljeno. Da bi se zagarantovala profesionalna državna služba, postupci ove službe moraju se temeljiti na principima zasluga i bez političkog uplitanja.

U Izvještaju se dalje navodi da je "Bosna i Hercegovina u ranoj fazi planiranja u oblasti pravosuđa, dodaju, te kažu kako je u izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti.Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi i kada je u pitanju suzbijanje i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona ako i vrlo ograničena razmjena obavještajnih podataka".

Što se tiče ekonomskih kriterija, dodaju, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. "Kvalitet ekonomskog upravljanja trpio je zbog kašnjenja u formiranju vlade i nedovoljne saradnje na entitetskom i državnom nivou, parališući, između ostalog, napredak ka poboljšanju poslovnog okruženja kojeg koče značajne slabosti, uključujući postupke ulaska i izlaska sa tržišta, vladavine zakona i nadzorne i regulatorne institucije", navodi se u Izvještaju. 

Svrha Izvještaja je da da ocjenu urađenog i smjernice za daljnji rad, a što je Komisija i uradila u Izvještaju o BiH. Ocjena Komisije je da Bosna i Hercegovina jeste poduzela određene korake na realizaciji pojedinih ključnih prioriteta iz Mišljenja kao i da je za značajan broj njih, ali i u ostalim oblastima, u narednom periodu potrebno adekvatno reformski djelovati. Komisija je navela i konkretne aktivnosti koje očekuje od Bosne i Hercegovine u narednoj godini u različitim oblastima, zbog čega je potrebno da mu vlasti i institucije u Bosni i Hercegovini pristupe s posebnom pažnjom i uzmu u obzir kao smjernice za daljnje korake u procesu pristupanja u EU.

Zaključna razmatranja

Kada se imaju u vidu preporuke iz Mišljenja Evropske komisije, kao i redovitog godišnjeg izveštaja o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima s EU, te ukupan razvoj Bosne i Hercegovine, kako na političkom, tako i na ekonomskom, sigurnosnom i ukupnom društveno – političkom planu, neophodno je da ključni nosioci vlasi na nvou BiH, entiteta, kantona i općina intenziviraju aktivnosti kako bi se ključne reforme provele. Da li će BiH iskoristiti priliku i sada uhvatiti korak sa Srbijom i Crnom Gorom, trenutnim predvodnicama u procesu pristupanja EU-u, zavisi isključivo od odlučnosti vlasti da provede reforme i ostvari napredak u oblastima kao što su vladavina prava, socio-ekonomski razvoj, transport i energetika, digitalna agenda, sigurnost i migracije te dobrosusjedski odnosi. 

U skladu sa Mišljenjem Evropske komisije, neophodno je da socio-ekonomske reforme u BiH moraju biti prioritet i u središtu aktivnosti svih nivoa vlasti u našoj zemlji.Brojne analize u BiH, regiji i u EU pokazuju da je konkurentnost BiH znatno niža od zemalja koje su se nedavno priključile EU-u. Privatni sektor u zemlji je slab, proizvodnja je niska, a razvoj bi trebao biti više orijentiran ka izvozu. Općenito govoreći, Bosna i Hercegovina ima nisku stopu izvoza jer nema dovoljno proizvoda ni usluga koje bi mogla izvoziti i kojima može konkurirati na zahtjevnom inozemnom tržištu. Činjenica koja naročito zabrinjava jeste da prema većini izvještaja o konkurentnosti BiH daleko zaostaje za EU-om u pogledu inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i kapacitet da zadrži i privuče talente.

Na putu Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU, veoma važno je učešće civilnog društva.Nevladin sektor ne samo da može nadgledati izvršenje, provedbu i usklađenost s nacionalnim planovima već može i mobilizirati privatni sektor i širu javnost. Stoga civilno društvo može i treba igrati važnu ulogu u naporima za uspostavljanje različitih oblika saradnje s vlastima zemalja Zapadnog Balkana, regionalnim strukturama i organizacijama, što će građanima BiH omogućiti veću uključenost u procese usmjerene na održivi i europski orijentiran razvoj BiH i regije Zapadnog Balkana.

Nova Strategija EU-a za Zapadni Balkan otvara mogućnost za proširenje EU-a 2025. godine i predstavlja značajan signal iz Bruxellesa da su „vrata EU-a“ još uvijek otvorena za države Zapadnog Balkana. Mišljenje Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU-u detaljno ukazuje na  zakonodavni i ustavni okvir u odnosu na pravnu stečevinu Unije, s tim da je BiH tačno kroz 14. preporuka (kriterija)  prezentirano šta je pred njom u budućnosti i koliko posla. Jedno je sigurno, perspektiva priključenja Uniji prije svega je u rukama BiH. 

U kontekstu navedenog, jasno je da je moguće rješenje za postojeću situaciju u BiH drže u svojim rukama građani naše zemlje, koji putem izbora mogu izabrati one političke predstavnike koji će napustiti dosadašnji kurs kočenja evroatlantskog puta, te postići konsenzus na državnom nivou o budućnosti BiH i to provoditi u djelo. Procjenjuje se da će građani Bosne i Hercegovine na slijedećim općim izborima (2022.) potvrditi svoju opredjeljenost za evroatlantske integracije, osobito za Evropsku uniju. Jer, samo kroz savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, moguće je da Bosna i Hercegovine bude dio naprednog svijeta, napose Evropske Unije i NATO-a kao sigurnih i obećavajućih integracija.

Kandidatski status BiH, te punopravno članstov u Evropskoj uniji moguće je ubrzati i na način da naša zemlja kontinuirano ostvaruje rezultate u reformskim aktivnostima koje se tiču pristupanja NATO-u.  U kontekstu navedenog, treba imati u vidu ranija iskustava prema kojima nova evropska članica NATO-a ubrzo postane i članica Evropske unije. Imajući u vidu navedeno, potrebno je da vodeće političke strukture u BiH, na svim nvoima vlasti preuzmu kako bi se 14 prioriteta iz Mišljenja, te mjere i aktivnosti iz redovitog izvještaja  blagovremeno realizirale. Jer proces pristupanja EU traži reforme i donošenje odluka koje nisu uvijek lagane i popularne. Ovisno o tome koliko brzo dolazite do političkog konsenzusa o tim reformama i odlukama ovisi i brzina kojom se krećete ka EU. Ovaj proces je vlasništvo svih u Bosni i Hercegovini i svi imamo svoju ulogu i zadatke. 

Kao što su u Mišljenje Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EUredovitom godišnjem izveštaju o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima s EUdefinirani prioriteti za pristupanje naše zemlje u EU, tako su i u ANP-u (Programu reformi) koji je 23.12.2019. godine od strane BiH dostavljen u sjedište NATO-a, precizirane reforme koje vlasti namjeravaju poduzeti i olakšati pružanje podrške NATO-a u tim naporima.U kontekstu navedenog, građani BiH trebaju do kraja biti upoznati o čemu se  priča kada političari raspravljaju, prepiru itd, o EU i NATO integracijama Bosne i Hercegovine, s tim da se oni (političari) ne trebaju bazirati na emotivnim stavovima, već  na racionalnih argumentima.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Riječi stručnjaka