Fluor u vodi - otrov ili rješenje za zdrave zube?

Posljednjih nekoliko godina korištenje fluora i njegovih spojeva u svakodnevnom životu nailazi na sve više protivnika. Mnogi proizvođači pasta za zube primorani su mijenjati recepturu jer fluor više nije rado viđen natpis na ambalaži.

Zašto je to tako?

Fluor je kemijski element iz skupine halogenih elemenata i izuzetno je otrovan kao i njegove otopine, stoga nije ni čudno da ga se brojni stručnjaci pribojavaju i zalažu za njegovo izbacivanje iz vode za piće i pasta za zube.

Gdje se nalazi i koristi?

Spojevi fluora nalaze se u tijelu te tvore zubnu cakline i kosti životinja i čovjeka u ograničenim količinama. Anorganski spojevi fluora (fluorovodik, natrij-fluorid te silikofluoridna kiselina) imaju široku primjenu u industrijskoj proizvodnji. Fluoridi se koriste u elektroničkoj proizvodnji, rafinaciji aluminija, proizvodnji keramike, stakla, glazura, u obradi čelika, proizvodnji fosfatnih gnojiva i ostalo. Natrij-fluorid i silikofluoridna kiselina upotrebljavaju se i kao dodatak u vodi za piće i zubnim pastama jer prema starijim istraživanjima smanjuju pojavu karijesa i jačaju caklinu.

Fluor i fluoridi u vodi

Svjetska zdravstvena organizacija odredila je maksimalne dozvoljene koncentracije fluorida u vodi za piće od 1,5 miligrama po litri vode. Procijenjeni dnevni unos fluorida preko vode za piće je između 0,03 do 0,68 miligrama na dan i pastom za zube 0,2-0,3 miligrama na dan. Veće koncentracije fluora i njegovih spojeva mogu se naći u podzemnim i površinskim vodama  kao posljedica otpuštanja industrijskog otpada u prirodne zalihe vode, dok je fluor u vodi za piće obično posljedica fluoriranja vode.

Fluoriranje vode je postupak dodavanja fluorida u sustave javne vodoopskrbe što su 1945. godine uvele Sjedinjene američke države. Praksu fluoriranja vode nakon toga preuzele su ostale zemlje diljem svijeta, no nakon niza provedenih studija o mogućim negativnim utjecajima fluora na zdravlje, postavila se sumnja u sigurnost i stvarnu vrijednost postupka fluoriranja vode. BiH kao i druge europske zemlje nema praksu dodavanja fluora u svoju vodu.

Kako fluor utječe na naš organizam?

Fluor se u organizmu ponaša kao kumulativni otrov. Polovica fluora koji unosimo u organizam vodom i pastama izlučuje se bubrezima, a druga polovica se akumulira u našem tijelu, posebno u kostima i epifizi. U niskim koncentracijama utjecaj fluora je pozitivan i on smanjuje rizik od zubnog karijesa, pogotovo u djece. Međutim, fluorid može imati nepovoljan utjecaj na zubnu caklinu i može dovesti do blage dentalne fluoroze u koncentracijama između 0,9 i 1,2 miligrama fluorida po litri vode.

Dentalna fluoroza odnosi se na pojavu žućkastih mrlja na zubima i pojačano raspadanje cakline.

Istraživanje provedeno u Kini pokazalo je da je nakon konzumiranja vode koja je sadržavala 1 mg fluorida po litri, dentalna fluoroza prisutna kod 46% ispitanika. Povećan unos fluorida može štetiti i ostalim tkivima. Pri velikim koncentracijama (3-6 miligrama po litri) fluora u vodi može se javiti skeletna fluoroza koja uzrokuje:

• nepovoljne promjene u strukturi kostiju,
• ukočenost zglobova,
• bolove u kostima,
• slabljenje kostiju i
• prijelome.

No što ako imate vlastito vodocrpilište  i niste sigurni koja je koncentracija fluorida prisutna u vašoj vodi? Osigurajte čistoću vode do 99% uz Nobel filter Ro 5 s UV lampom koji vodu filtrira kroz 5 stupnjeva filtracije. RO 5 s UV lampom uklanja nečistoće, klor, soli teških metala, viruse i bakterije te poboljšava ukus vode za piće.