al
Izašao je novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 04/19

Finansije i konsalting

Izašao je novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 04/19

15.04.2019 07:53:00 / Izvor: Akta.ba

S A D R Ž A J

Fuad Balta

Porezni povrati

Povrat poreza i drugih javnih prihoda zbog preplaćenih ili pogrešno uplaćenih poreznih obaveza nije moguće ostvariti bez odgovarajuće saradnje obveznika koji traži povrat i aktivnosti nadležne organizacione jedinice Porezne uprave Federacije BiH. Pošto se i u ovom slučaju radi o povratu poreza na dohodak, ali u budžetsku kasu odnosne općine, jedini ispravan način ispravke greške je da svaki od zaposlenika, kojima su za više od 12 isplaćenih plaća, ustvari, uvećani lični odbici na koje nisu imali pravo, što je moguće prije podnesu ispravljenu godišnju prijavu poraza na dohodak (GPD-1051) i da uz istu prilože uplatnice o plaćenom porezu na dohodak u visini nepravilno isplaćenih, odnosno većih iznosa ličnih odbitaka! To znači da zaposlenici imaju pravo na povrat poreza na dohodak za lične odbitke u mjesecima za koje su radili, ali im nije isplaćena plaća – naravno, najviše do visine uplaćenog poreza na dohodak, a svim radnicima kojima je uz isplatu više od 12 plaća „dodatna“ plaća uvećavana za lične odbitke, uz već opisanu proceduru, dužni su da uplate iznos poreza na  dohodak u odgovarajućoj visini uz OBAVEZNO podnošenje obrasca GPD-1051!

Milica Vidović

Uloga i značaj podataka o krajnjoj potrošnji za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza u BiH

Porezi u savremenoj državi predstavljaju osnovni i najvažniji oblik javnih prihoda. Prikupljanjem poreza i drugih javnih prihoda država obezbjeđuje sredstva koja su joj neophodna za zadovoljenje potreba njenih građana, a koje se ogledaju u finansiranju infrastrukture, izgradnji i finansiranju zdravstvenih ustanova, obrazovnih institucija kao i izgradnji drugih javnih dobara što je od opšteg interesa za sve građane. Porezi u savremenoj državi čine oko 2/3 ukupnih prihoda državnog budžeta. S obzirom na uređenje Bosne i Hercegovine pitanje raspodjele ostvarenih prihoda od indirektnih poreza je veoma osjetljivo. Ono je egzistencijalno i političko pitanje te mu je neophodno posvetiti dužnu te na struci i nauci utemeljenu pažnju. Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda regulisan je način uplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi za koje je odgovorna Uprava za indirektno oporezivanje, pravila za vođenje Jedinstvenog računa za prikupljanje prihoda od indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi, doznačavanje i raspodjela prikupljenog prihoda Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH kao i knjigovodstvene evidencije za Jedinstveni račun, informisanje u pogledu prikupljanja, doznačavanja i raspodjele prikupljenog prihoda. Uprava za indirektno oporezivanje vodi Jedinstveni račun na koji se uplaćuju svi prihodi po osnovu indirektnih poreza. Pojedinačni koeficijenti za raspodjelu i doznačavanje prikupljenih prihoda od indirektnih poreza prema Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH utvrđuju se kao odnos sume krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodanu vrijednost za robu i usluge na teritoriji datog korisnika prihoda (Republika Srpska, Federacija BiH i Distrikt Brčko BiH) i ukupne sume krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodanu vrijednost na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, koje su unesene u evidenciju Uprave za indirektno oporezivanje za isti period.

Dr.sc. Dinka Antić

Pravila oporezivanja vaučera u EU

Vaučer je postao simbol svih oblika trgovine u kojima se plaćanje ili promocija dobara ili usluga vrši pomoću elektronske kartice, bona ili kupona. Do sada su članice na različit način oporezivale vaučere, neke odmah po izdavanju, a druge u momentu realizacije vaučera kada se vrši promet dobara ili usluga. Od 2019. godine EU primjenjuje nova pravila oporezivanja vaučera PDV-om. Tržište vaučera u EU je raslo uporedo sa rastom tržišta informatičkih i telekomunikacijskih usluga. Pravila oporezivanja PDV-om na razini EU kreirana su za tradicionalne metode prodaje u trgovini. U nedostatku jedinstvenih pravila oporezivanja PDV-om članice su primjenjivale nacionalna pravila. Autonoman i nekonzistentan tretman oporezivanja vaučera u članicama proizvodio je probleme poslovnoj zajednici i poreznim administracijama u smislu pravne nesigurnosti u poslovanju na tržištu Unije. Rast tržišta vaučera u takvim uvjetima dovodio je do dvostrukog oporezivanja ili dvostrukog neoporezivanja, sa negativnim posljedicama po prihode i konkurentnost EU. Neusklađenost pravila oporezivanja stvorila je prostor za pojavu štetne porezne konkurencije između članica i tržišnih distorzija. Izmjenama Direktive Vijeća 2006/112/EC, koje su u primjeni od 1.1.2019., propisane su definicije jednonamjenskih i višenamjenskih vrsta vaučera, u cilju lakšeg razlikovanja u konkretnim situacijama oporezivanja. Uvedena su jedinstvena pravila oporezivanja prema kojima se transfer jednonamjenskog vaučera smatra prometom dobara ili usluga na koje se odnosi vaučer. Višenamjenski vaučeri će biti oporezivi samo u momentu njihovog otkupa, iz čega proizilazi da transferi vaučera u prometnom lancu neće biti oporezivi. Osnovicom za obračun PDV-a smatraće se prodajna cijena koju plaća potrošač ili nominalna vrijednost vaučera umanjena za pripadajući PDV na dobra i usluge koja se isporučuju.

Hajrudin Hadžimehanović

 Funkcionisanje Jedinstvenog računa UIO i učešće pojedinih nivoa vlasti u prihodima sa Jedinstvenog računa

Raspodjela prihoda sa Jedinstvenog računa u BiH regulirana je zakonima i provedbenim aktima. Provedbeni akt koji je donio Upravni odbor UIO za primjenu zakonske odredbe kojim je propisana raspodjela preostalog prihoda između entiteta odnosi se samo na propisivanje metodologije izračuna i obezbjeđenje normativnih uvjeta da su „koeficijenti doznačavanja“ izračunati na bazi prijava o krajnjoj potrošnji. Prema tome, kada se govori o raspodjeli prihoda sa Jedinstvenog računa, potrebno je imati na umu usvojena zakonska rješenja koja se jedino mogu implementirati, a sve što nije u skladu sa usvojenim rješenjima može biti samo predmet diskusije ili eventualnih inicijativa za izmjene važećih zakonskih rješenja. U skladu sa metodologijom funkcionisanja Jedinstvenog računa UIO i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH vrši se blagovremena raspodjela prihoda od indirektnog oporezivanja u FBiH.

Safija Žilić

Uloga odbora za reviziju u korporativnom upravljanju

 Efektivno korporativno upravljanje danas predstavlja važan mehanizam za zaštitu dioničara, a odbor za reviziju je, prema savremenim konceptima korporativnog upravljanja, izuzetno značajna komponenta tog mehanizma. Zato je bitno da uloga odbora bude dobro definisana i da se njegove nadležnosti obavljaju u skladu sa najboljom praksom u ovoj oblasti. Ta praksa je znatno kompleksnija nego ranije, jer se djelokrug rada odbora stalno proširuje, naročito u posljednjoj deceniji, kao posljedica finansijskih skandala i finansijske krize u mnogim zemljama svijeta. U brojnim velikim preduzećima uprava formira odbore i komisije na koje prenosi neke od svojih nadležnosti, koje se efikasnije obavljaju ako se njima bavi posebno tijelo. Jedno od takvih je odbor za reviziju, zadužen za nadzor finansijskog izvještavanja, interne kontrole i interne i eksterne revizije. Zahtjevi koji se postavljaju preduzećima, naročito onima čijim se dionicama trguje na berzama, sve su veći i složeniji, jer je oblast finansijskog izvještavanja, kontrole i revizije, predmet povećane pažnje direktno zainteresovanih subjekata (investitora, regulatora, kreditora i dr.) i šire javnosti. Zbog toga se od odbora za reviziju traži da u djelokrug svog rada uključe i pitanja kojima se tradicionalno, ranije, nije bavio, kao što je nadzor finansijskog izvještavanja i interne kontrole i nadzor interne revizije.

Nedim Čustović

Uloga računovodstvene funkcije FUK-a i interne revizije u sprječavanju prevara

Prateći problematiku nepravilnosti i prevara uočili smo da su poslovni subjekti sve češće izloženi raznim oblicima prevarnih postupanja. Gotovo da ne postoji poslovni subjekt koji nije izložen riziku prevara. Prevare za sobom nose velike financijske poteškoće i štete za poslovne subjekte. Zadnjih godina financijskim prevarama naročito su izložena privredna društva, javne korporacije, banke, leasing društva, osiguravajuća društva i skoro svakodnevno su na djelu porezne (indirektni i direktni porezi) utaje. Pored navedenih prevara često se dešavaju i prevare u vidu lažiranja finansijskih izvještaja. U BiH postoje nerealna očekivanja o ulozi revizora u otkrivanju prijevara. Stvarna je situacija takva da revizor ne može otkriti i procesuirati sve prevare. Nepravilnosti i prevare su se počele sistemski tretirati tek nakon donošenja zakonodavnog okvira finansijskog upravljanja i kontrola u BIH (Zakon o finansiranju institucija u BiH, Zakon o internoj reviziji u BiH, Zakon o finansijskom upravljanju i kontroli u FBiH, Zakon o internoj reviziju u FBIH, Zakon o sistemima interne kontrole u RS-u. S tim u vezi važno je istaći da ovi zakoni definišu termine i definicije nepravilnosti prevara, zatim preventivno sprječavanja nastanka prevara kroz adekvatno finansijsko upravljanje i kontrolu na bazi procjene rizika, imajući u vidu da zaposlenici i interni revizori nemaju adekvatno znanje o otkrivanju prevara ali zato rade na procjeni rizika o prevarama.U  svakoj reviziji interni revizori trebaju uzeti u obzir rizik prevare, trebaju zadržati ”revizorski skepticizam”, upozoriti na „prilike” koje dovode do prevara (nedostaci u internim kontrolama), nastojati obaviti reviziju procesa upravljanja rizikom prevare i dati preporuke za uspostavu ili poboljšanje finansijski isplativih kontrola kako bi se pomoglo odvraćanju od prevare.

Mr. oec Elman Nadžaković

Proces planiranja i izrade budžeta u Bosni i Hercegovini

Budžetsko planiranje u prvom koraku predstavlja proces izgradnje ili kreiranja  budžeta, a u udrugom se koristi za kontrolu poslovanja i utroška sredstava. Prema tome, svrha budžetskog planiranja je ublažavanje rizika od lošijih finansijskih rezultata od očekivanih. Prvi korak u planiranju budžeta je izgradnja ili izrada budžeta. Priprema i planiranje budžeta predstavlja važan alat koji se koristi za upravljanje i ulaznim i izlaznim sredstvima organizacije ili države. Planiranje će zadržati smjernice o tome kako se sredstva troše i gdje se isplaćuju, kao i kontrolu potrošenih sredstava.

Mirjana Matić,MScM

Pravni i institucionalni okvir sistema državne pomoći u Bosni i Hercegovini

Od Bosne i Hercegovine se, kao i od većine tranzicijskih zemalja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, zahtijeva da u što kraćem vremenskom periodu uskladi nacionalni pravni sistem sa pravnom stečevinom Evropske unije i provede reforme preuzete potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH. Državna pomoć predstavlja sastavni dio industrijske politike neke zemlje i jedna je od mjera uz pomoć kojih država utiče na tržišni položaj određenih preduzeća ili privrednih grana.  Imajući u vidu navedeno, sistemu državne pomoći potrebno je posvetiti veliku pažnju. Kontrola državne pomoći je ključna u zaštiti tržišne konkurencije i to ne samo radi ostvarenja jednakog poslovanja na tržištu već i zbog povećanja konkurentnosti preduzetnika. Bolja i efikasnija kontrola svakako bi pridonijela boljoj alokaciji sredstava, koja bi pak bila zasnovana na kriterijima maksimalne koristi i povrata sredstava. Sve to dovelo bi do efikasnije raspodjele sredstava te u konačnici  i do većeg rasta privrede.

Bernard Iljazović

Upravljanje kvalitetom u javnoj upravi – CAF model

U razvijenim europskim državama moderna javna uprava predstavlja kvalitetni i efikasni javni servis u punom smislu te riječi u pružanju javnih usluga svojim korisnicima, odnosno građanima, te jedan od značajnih pokretača gospodarskog rasta i razvoja. Za postizanje tih ciljeva neophodne su korjenite promjene u svim segmentima rada javne uprave, kao i kontinuirano uvođenje novih tehnika i metoda rada koje će omogućiti uspješno prilagođavanje novonastalim okolnostima, a posebice potrebama korisnika javnih usluga. Na taj način se jedino može postići da javna uprava u pružanju svojih usluga bude što kvalitetnija, učinkovitija, brža, dostupnija na obostrano zadovoljstvo kako nositelja tih usluga tako i korisnika, odnosno građana. Imajući u vidu sve pozitivne aspekte CAF modela u upravljanju kvalitetom, nesumnjivo je da njegova implementacija javnim organizacijama donosi brojne beneficije, no ostaje pitanje kada će se isti primjenjivati u javnoj upravi FBiH. Prvih pomaka ipak ima jer su već neke javne organizacije uspješno primijenile navedeni model, te su započele i stručne edukacije na tu tematiku.

Dr. sc. Jozo Piljić

Projektno financiranje kao suvremeni način financiranja javne infrastrukture

Rast standarda i blagostanja građana te gospodarski razvitak države ili regije nedvosmisleno ovise o razvitku infrastrukture. Ulaganja u infrastrukturu velika su, sveobuhvatna i skupa pa su javni prihodi često nedostatni za pokriće troškova njihove izgradnje. Javni sektor nije uvijek u mogućnosti uobičajenim načinima financiranja prikupiti dovoljno javnih prihoda za izgradnju ili modernizaciju infrastrukturnih objekata kao što su, na primjer, prometnice, vodovodi, kanalizacije, zračne luke, mostovi, tuneli, telekomunikacijski sustavi, sustavi ekološke zaštite i drugo. Te nedostatke financijskih sredstava moguće je riješiti udruživanjem privatnog i javnog sektora. Sredstva privatnog sektora, sukladno načelima profitabilnosti i ekonomičnosti, ulagat će se u one projekte koji mogu funkcionirati kao nezavisni gospodarski sustavi i kojim će eksploatacija omogućiti zadovoljavajuću stopu povrata na uložena sredstva i uz prihvatljiv stupanj rizika. U raznim oblicima sudjelovanja privatnog i javnog sektora postoje znatne mogućnosti za rješavanje nemalih infrastrukturnih poteškoća. Ovakvo partnerstvo bit će i ostvareno ukoliko su rizik i stopa povrata na uložena sredstva zadovoljavajuće alocirani između privatnog i javnog sektora.

Mr iur Faruk Latifović

Prikaz pojedinih ekonomskih aspekata javno – privatnog partnerstva: kratko određenje za „neekonomiste“

Javno – privatno partnerstvo jeste jedan od oblika saradnje javnog i privatnog sektora radi zadovoljenja određenog javnog interesa. Taj oblik saradnje nosi niz praktičnih ekonomskih benefita, pa je postao predmetom interesa laičke javnosti, ali i istraživačkim fokusom niza naučnih disciplina. Javno – privatno partnerstvo se tako, u svojoj savremenoj formi, po utjecajem doktrine New Public Management-a i neoklasičnih ekonomskih škola, definitivno, pozicioniralo na tromeđi prava, ekonomije i politologije. To dalje znači da nije moguće njegovo svestrano izučavanje sa pravnog motrišta bez posjedovanja izvjesnih ekonomskih znanja. Na isti način kao što se ekonomisti ne mogu baviti JPP bez poznavanje pravnih kategorija, važi i obrnuto: pravnici zaposleni u ovoj branši trebaju posjedovati izvjesna ekonomska znanja iz ove oblasti. Nije moguće spoznati totalitet ustanove JPP bez istovremenog spoznavanja pravnih i ekonomskih disciplina.

Emsud Muhadžić

Pravo manjinskih dioničara na tužbu u ime dioničkog društva   

Članovi upravnih i nadzornih organa dioničkih društava imaju određena ovlaštenja u vezi vođenja poslova i zastupanja, kao i nadzora nad vođenjem poslova društva. Postojanje ovih ovlaštenja članova upravnih i nadzornih organa dioničkih društava pretpostavlja i postojanje njihove odgovornosti u slučaju ako oni ne ispunjavaju svoje obaveze, kao i obavezu postupanja s određenom pažnjom u obavljanju tih ovlaštenja. Pritom članovi upravnih i nadzornih organa društva u prvom redu odgovaraju samom društvu koje je samostalni pravni subjekt u pravnom prometu, ali oni moraju voditi računa i o interesima različitih učesnika koji se javljaju u dioničkom društvu. Tako u prvom redu o interesima samog društva, ali i interesima dioničara, zaposlenika, vjerovnika društva i određenih općih interesa. U slučaju povrede obaveza članova upravnih i nadzornih organa dioničkog društva samim se dioničarima daje mogućnost da podnosu tužbe za naknadu štete protiv članova upravnih i nadzornih organa. Te tužbe podnose se u ime dioničkog društva, a eventualna naknada štete dosuđuje se u korist dioničkog društva, a ne individualnih dioničara. Pretpostavka za njihovo podnošenje jest da je došlo do posrednog nastanka štete za dioničare štetnim radnjama članova upravnih i nadzornih organa. Na taj način se tužbe u ime dioničkog društva pojavljuju kao značajna pravna sredstva kojima dioničari mogu uticati na korporativno upravljanje u dioničkom društvu.

Safeta Lukačević

Donošenje odluka u menadžerskom svijetu – aspekti odlučivanja

Odlučivanje i sistem odlučivanja su od izuzetnog značaja za privredna društva i druge pravne osobe. Naime, nema kvalitetnog korporativnog upravljanja, pa onda ni ekonomski uspješnih privrednih subjekata bez dobro razrađenog odlučivanja. Donošenje odluka ili odlučivanje je proces biranja između više mogućnosti. To je temeljni misaoni proces koji se sastoji od prepoznavanja i biranja mogućih rješenja koja vode do nekog željenog stanja ili željenog rješenja. Odlučivanje obično rezultira odabirom akcije koju treba poduzeti ili strategije koju treba primijeniti u praksi. Osnovna razlika između menadžera i ostalih zaposlenih je nivo odlučivanja kao i tip odluka koje oni donose. Ono što je najteže i najodgovornije u samom rukovođenju jest donošenje (ispravnih) odluka. I na kraju, kako sve ipak zavisi od ljudskih resursa, izuzetno je bitno ko će biti uključen u sistem odlučivanja.

Džana Kadribegović

Šta sadrži  Uredba o prijemu u radni odnos u javnom  sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine

Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 13/19 ) propisan je postupak prijema u radni odnos u federalnim zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima, kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija, te u privrednim društvima u kojima Federacija sudjeluje sa više od 50% ukupnog kapitala (u Uredbi označen terminom: poslodavac).   Treba naglasiti da se Uredba ne primjenjuje u zavodima, agencijama direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom u kojima se na postupak prijema u radni odnos primjenjuju propisi kojima je uređen radno-pravni status državnih službenika i namještenika u organima državne službe. Kod gore navedenog poslodavca, prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja. U Uredbi su predviđene i određene iznimke od obaveze javnog oglašavanja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Finansije i konsalting