Kako da ove godine uzgojite najbolji paradajz?

ITC Zenica u nastavaku nudi par jednostavnih ali veoma važnih savjeta za njegu paradajza, 

Pinciranje (zakidanje zaperaka)

Paradajz raste tako da se mladi izbojci (tzv. zaperci) stvaraju u pazušcima listova. Kad bismo pustili  biljku da se slobodno razvija, poprimila bi zamršen grmolik izgled.

Zbog slabije prozračenosti porasla bi opasnost od razvoja gljivičnih bolesti, a i plodovi bi bili manji i slabije kvalitete jer bi kroz guštik izbojaka i listova do njih teže prodiralo te bi oni zbog toga neravnomjerno dozrijevali.

Da bi se spriječilo da do toga dođe zaperci se otkidaju dok su još mali, tj. ne veći od 5 do 8 cm i to najmanje jednom sedmićno.

Ako vam je neki zaperak promaknuo i naraste, više ga nemojte trgati, nego mu samo otkinite vrh.

Dekaptacija (zakidanje vrhova)

obavlja se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica ili etaža (i do 14 etaža) da bi se ubrzala zrioba.

Skidanje donjeg lišća

uklanja se donje lišće koje stari i uvija se, a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu.

Ovo je važno zbog boljeg provjetravanja usjeva. Naročito se provodi u plastenicima i staklenicima. Nakon skidanja lišća (koje mora biti postupno, 1-2 lista u jednom prohodu) obavezno je prskanje fungicidima, radi zaštite rana od napada uzročnika bolesti.

Oplodnja

produktivnija je u doba oblačnog vremena s visokom relativnom vlažnosti zraka (sprječava oslobađanje polena) obavlja se mehaničkim i hemijskim putem. Mehaničkim putem, upotrebom vibratora ili potresanjem gornjih žica za koje su biljke pričvršćene, vršimo oslobađanje polena koji na taj način lako oplodi tučak u cvijetu. Ovaj postupak izvodi se u prijepodnevnim satima kada je relativna vlaga niža. Hemijska sredstva, fitohormoni ili stimulatori rasta također pomažu oplodnju. Ovim sredstvima tretiraju se prve 2-3 cvjetne grančice, bilo da se prskaju ili potapaju u rastvor ovih sredstava. Ova se mjera također obavlja u jutarnjim satima.

Gnojidba

Zbog velikih potreba za kalijem za vrijeme rasta i sazrijevanja ploda, većinom osjetljivo reagira na manjak Kalija.

Tada plodovi prema peteljci ostaju zeleni (tamo ne sazriju), kao i žuto-ljubičasta pigmentacija unutar mreže žilica i rubova od vrha donjih listova.

Kalij se treba unositi u većim količinama, u obliku oksida, u omjeru od 1:2,5-3 azota i kalija.

Stajsko gnojivo se dodaje u količini 40-60 t/ha. Koristi se zrelo stajsko gnojivo koje se nakon rasipanja odmah unosi u tlo, obično pred oranje.

Za prihranu paradajza koriste se razne kombinacije ℕℙ𝕂 mineralnih gnojiva (s omjerom prihrane 7:14:21 ili 10:30:20) u količini 300-400 kg/ha.

Za prihranjivanje se najčešće koristi 𝕂𝔸ℕ, u količini 200-300 kg/ha, ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK gnojiva u obliku kristalonske formulacije koja je pristupačna biljci. Prihranjivanje se obavlja 2️-3️ puta, i to u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova te u vrijeme zrenja prvih plodova.

Kod uzgoja u zaštićenom prostoru ima nekoliko mogućnosti prihrana, ali svaka se bazira na osnovu analize tla i preporuci stručnjaka. Najčešća prihrana je metodom kap po kap.