al
Nova dm kampanja: Vjerujem u snagu biljaka!

Ljepota i zdravlje

Nova dm kampanja: Vjerujem u snagu biljaka!

13.01.2021 09:58:30 / Izvor: Akta.ba

Naše livade i šume bogate su vrijednim biljkama koje svojim prirodnim djelovanjem pozitivno utiču na tijelo i duh. Njih sadrže i mnogi proizvodi u ponudi dm prodavnica, a naša drogerijska kompetencija omogućava nam da govorimo o njihovim pozitivnim učincima.

Stoga kampanjom „Vjerujem u snagu biljaka“, kroz naredna dva mjeseca, dm drogerie markt d.o.o. s vama želi podijeliti saznanja o dobrobitima biljaka za naše tijelo i duh.

U nastavku upoznajte osnovne značajke 15 odabranih vrijednih biljaka koje ćete naći i u dm proizvodima, a koje će zasigurno prijati vašoj svakodnevnici!

Vjerujem u snagu biljaka

BOROVNICA, SVESTRANA GRICKALICA.

Borovnica, zajedno s brusnicom, pripada porodici vrjesovki. Najčešće je zastupljena u hladnijim krajevima sjeverne hemisfere. Ogranci jednog rasta borovnice mogu sezati i do 1.000 m. A u proizvodima se koriste ne samo zbog njihove slatke arome: Borovnice su bogate mnogim vrijednim sastojcima, koji se mogu koristiti kako za unutrašnju tako i za vanjsku primjenu.

BOSILJAK JE UKUSAN, A PRITOM I NJEGUJE.

Začinska biljka bosiljak neizbježan je saputnik u mnogim domaćinstvima i rado se koristi kao začin u bolonjez-sosu ili dresinzima za salatu. A pored toga, bosiljak se općenito koristi u mnogim poljima ljudskog djelovanja, između ostalog u njezi tijela. Još od Antike, ulje bosiljka koristi se za njegu kože. A posebno nezamjenjiv jeste njegov osvježavajući, aromatični miris: Stoga se bosiljak može pronaći u različitim proizvodima, poput šampona, gelova za tuširanje ili deterdženata za pranje suđa.

CIMET GRIJE TIJELO I DUH.

I dok je prije vrijedilo kao znak ekskluzivnosti i moći, ako si neko može priuštiti cimet, danas je ovaj karakteristični začin gotovo neizbježan u domaćinstvu. Cimet se dobija iz unutrašnjosti kore drveta cimeta, nastanjenog u Aziji. Prilikom sušenja, kora se mota u poznate štapiće cimeta, koje se potom najčešće melju. U Evropi je cimet zbog svog karakterističnog mirisa posebno u zimskim mjesecima neizbježni dodatak jelima i pićima. A rado se koristi i kao dodatak kupkama.

ĐUMBIR GRIJE I OSVJEŽAVA.

Đumbir je općepoznata začinska biljka, koja zahvaljujući svom ljuto-aromatičnom okusu hrani pruža egzotičnu notu. A egzotično je i njegovo porijeklo: Đumbir inače raste u tropskim i suptropskim područjima zemlje, dok se danas umnogome uzgaja i u dijelovima Evrope i Australije. Osim njegovog specifičnog okusa, đumbir je pravi saveznik u hladnim zimskim danima, posebno u vidu čaja ili drugih napitaka.

GINSENG NJEGUJE KOŽU I KOSU.

Biljka, u čiju se čast u Južnoj Koreji od 1981. svake godine održava festival: ginseng. Biljka, čiji naziv preveden s kineskog jezika znači „čovječiji korijen“, poznata je u istočnom dijelu Azije preko 2.000 godina. U prošlosti, ginseg se cijenio gotovo jednako kao zlato. Biljka uobičajeno raste u planinskim i šumskim predjelima Koreje i Kine, ali i u dijelovima Sibira. Ginseng se najčešće može naći u kozmetičkim proizvodima za njegu tijela i kose, ali se koristi i u kuhinji, naprimjer u supama i napicima ili u kapsulama kao dodatak ishrani.

HAMAMELIS ZA NJEŽNU KOŽU.

Hamamelis je biljka koju stoljećima cijene sjevernoamerički Cherokee Indijanci, a od 19. stoljeća poznata je i na evropskom tlu, u narodu i kao vještičina ili čarobna lijeska. Listovi i grane biljke sadrže tanine, koji imaju umirujući učinak na kožu. Hamamelis rado se koristi u različitim proizvodima: od vodica za lice i brijanje preko gelova za tuširanje i šampona pa sve do krema i masti.

KAMILICU SADITI, NJEGOVATI I BRATI.

Kamilica je poznata kao sveznalica među biljkama. Porijeklom iz južne i istočne Evrope, danas se umnogome sadi i koristi širom Evrope i Azije. Prava kamilica cvjeta od maja do septembra. Svoju primjenu pronalazi u različitim područjima: od proizvoda za čišćenje preko kupki pa sve do proizvoda za intimnu njegu. Također su poznate i hidratantne kreme s ekstraktima kamilice koje se koriste za njegu osjetljive kože. A neizbježan je, naravno, i ukusni čaj od kamilice.

KOMORAČ JE POGODAN I ZA NJEGU KOŽE.

Komorač, porijeklom iz mediteranskih područja, jedna je stara i raznolika biljka. Zbog svoje tipične arome, komorač se koristi u kuhinji, ali i kao dodatak čajevima ili kozmetičkim proizvodima.

KOPRIVA ZA TRENUTKE OPUŠTANJA.

Dok je planinari u šetnjama izbjegavaju, osviješteni ljubitelji biljaka je cijene: Kopriva na dodir može izazvati blage opekotine. S druge strane, u različitim kozmetičkim proizvodima pruža prijatni osjećaj svježine. Kao namirnica, kopriva se umnogome cijeni zahvaljujući mnogobrojnim, vrijednim sastavnim materijama. Da li ste znali? Za gusjenice i 50 različitih vrsta leptira, određene vrste koprive služe kao važan izvor hranjivih materija.

LAVANDA ME OPUŠTA.

Lavanda je zasigurno jedna od najpoznatijih biljaka. Mediteranska biljka lijepog mirisa ukrašava mnoge balkone, vrtove i prozore. Ipak, lavanda može mnogo više osim ukrašavati. Koristi se u različitim proizvodima za njegu, poput kupki, eteričnih ulja, sapuna i krema. A cvjetovi i listovi lavande rado se koriste kao dodatak jelima.

MATIČNJAK SE MOŽE KORISTITI U MNOGE SVRHE.

Najpoznatija i najrasprostranjenija vrsta matičnjaka jeste limunska trava, koja potiče s istoka sredozemnog područja. Cvjetovi takozvanog „Melissa officinalis“ sadrže nektar, zbog čega se često mogu naći na livadama. Listovi se rado koriste u kuhinji kao začin, a koriste se i u vidu ekstrakta u napicima i jelima. Matičnjak se može naći i u proizvodima za njegu tijela, a tome doprinosi i specifični miris. U srednjem vijeku, ova biljka bila je obavezna da se uzgaja u vrtovima svakog samostana, jer se već tada smatrala vrijednom i neophodnom.

MENTA JE JEDNOSTAVNO OSVJEŽAVAJUĆA.

Menta, koja svoje porijeklo vuče iz Evrope, jedna je od poznatih biljaka, rado korištenih u domaćinstvu. Zahvaljujući svojoj specifičnoj aromi, odličan je dodatak jelima, slasticama i napicima, ali je već stoljećima poznata po svom osvježavajućem okusu. Prerađena u čaju, bombonama i proizvodima za njegu od glave do pete, osvježit će i djelovati protivno nastanku neugodnih mirisa. A s obzirom da je jednostavna za održavati, jedna je od omiljenih biljaka među hobi-vrtlarima.

NEVEN NJEGUJE I GODI.

Neven je ljetna biljka iz područja Sredozemlja, koja u idealnim uvjetima cvjeta sve do prvog mraza. Posebno je poznata po svom njegujućem dejstvu kao prirodni sastojak mnogih krema, maza i tinktura. Neovisno da li u šamponu, dodacima kupkama ili balzamima za usne – svojim mirisom „Calendula officinalis“, kako ga se još naziva, vjerni je saveznik u svakodnevnoj njezi lica i tijela. Njegovi žuto-narandžasti listovi cvijeta pogodni su i kao hranjiva dekoracija jela i dodatak salatama. Osobama koje su alergične na glavočike ne preporučuje se konzumacija nevena.

MIRIS RUZMARINA JE TAKO POSEBAN.

Biljka karakterističnog mirisa poznata je prije svega kao začinska biljka. Ali još u vrijeme antičke Grčke, ruzmarin je kao „rosa mora“ bio posvećen Afroditi, boginji ljubavi i ljepote. Stoga se ovaj proizvod može pronaći u mnogobrojnim sferama kozmetičke primjene. Ulje ruzmarina koristi se u proizvodnji proizvoda za kosu. Jedinstveni miris rado je primijenjeni dodatak parfemima i smjesama eteričnih ulja. Pored eteričnog ulja, ruzmarin sadrži ruzmarinsku kiselinu, gorke materije i flavonoide.

ŠIPURAK JE UŽITAK ZA NEPCE.

Plodovi različitih vrsta ruže, posebno pasije ruže, u narodu su poznati kao šipak ili šipurak. A zapravo su ti plodovi crvenog sjaja prividni plodovi. Jezgro je pravi plod, a ne sjemenke, kako se to inače vjeruje. Svojim slatkim okusom, šipurak je užitak za nepce u vidu slatkih namaza. Osušen se može pronaći u različitim vrstama čaja. On se također koristi i kao sastojak u različitim proizvodima za njegu tijela – naprimjer u after-shave proizvodima, proizvodima za njegu ožiljaka, a ponekad i u maskarama.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 062 700 098 ili na mail prodaja@akta.ba odnosno putem forme Objavi promo ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Ljepota i zdravlje