al
Prevodi stripova su izazov

Obrazovanje

Prevodi stripova su izazov

09.04.2020 08:06:13 / Izvor: Akta.ba

Prevodi stripova predstavljaju vrlo izazovan posao. Pored kulturnih specifičnosti, dvostrukih značenja i idioma, ključna karakteristika stripa je ograničen raspoloživi prostor. Osim toga, priroda i format stripa ne dopuštaju dodavanje dodatnih informacija bilo gdje putem fusnota ili objašnjenja, što znači da sve treba saopštiti unutar onog što se nalazi na stranici.

Evo nekih izazova koje morate uzeti u obzir pri prevodu stripa:

Prevođenje onomatopeja - Jedan od vjerovatno najtežih izazova u prevođenju stripova jeste rad s onomatopejama, odnosno riječima koje oponašaju zvukove radnje na koju se pozivaju. Da bi opisali radnje ili zvukove koji se dešavaju u stripu, karikaturisti mogu birati između niza riječi, kao što su zviždanje, zujanje, prasak i sl. Kako su onomatopeje često specifične za određenu regiju, prevod takvih riječi je posebno težak. 

Na primjer, mnoge riječi onomatopeje se mogu često koristiti u stripovima u SAD-u, ali čitaocima u drugim zemljama ne znače ništa. S obzirom na to da različiti jezici označavaju zvukove na svoje jedinstvene načine, važno je voditi računa o tome kako bi svaki zvuk bio pravilno predstavljen. Čak i ako specifičan zvuk na sličan način čuju ljudi raznih kultura, on je često predstavljen unikatnim nizovima suglasnika na različitim jezicima.

Rad s mjehurićima govora - Mjehurići govora su korisni ne samo za izražavanje onog što određeni karakter u stripu misli ili govori, nego da se njihovim formatiranjem naznače verbalizovani aspekti govora, uključujući jačinu, dikciju i ton. Naravno, poput upotrebe onomatopeja, jedno od glavnih pitanja kod govornih mjehurića je izbor riječi koje nose isto značenje. Dodatno je pitanje prostor koji kod govornog mjehurića imamo na raspolaganju, u poređenju s onim na izvornom jeziku. Pažljivo biranje fontova i oblikovanja kod govornih mjehurića pomažu u savladavanju ove prepreke.

Prevođenje humora - Prevođenje humora je izazov bilo da se radi o prevodu knjiga ili filmova. Međutim, to posebno vrijedi kad su u pitanju stripovi. Razlike u kulturi, vrijednostima, ideologiji i drugim faktorima otežavaju pravilno prenošenje komičnih elemenata. Ono što je takođe zanimljivo jeste da te razlike mogu dovesti do toga da se čitatelji nasmiju nečemu što nije bilo šaljivo na izvornom jeziku. Osim toga, obzirom da je komični jezik pun idioma, često ga je teško protumačiti. Za prevođenje humora u stripovima je potreban pažljiv izbor riječi i izraza da bi se postiglo da šala ostane netaknuta i da zadrži svoju efektnost u prostoru koji je znatno manji od nekog drugog štampanog materijala, poput knjiga na primjer.

Jedan primjer šaljivog vizualnog elementa koji se pojavio u francuskom stripu Asterix je kad su rimski legionari u borbi stavili peršun u uši kako ne bi čuli buku borbe koja se odvijala. Iako će, na primjer, njemački čitaoci stripa ovo možda smatrati zabavnim (uostalom, rimski legionari s peršunom koji im visi iz ušiju i jesu prilično neobičan i smiješan prizor), ova slika im neće biti smiješna kao Francuzima. Naime, za Francuze je ovo automatska asocijacija na svinjske glave ukrašene peršunom koje se mogu vidjeti na prozorima francuskih mesnica. Budući da se Rimljani u Asterixu uvijek ismijavaju, francuski čitaoci će se nasmijati ovoj slici „blesavih“ Rimljana koji će kao i obično izgubiti bitku protiv Gala. 

U ovom slučaju humor nije u potpunosti izgubljen u prevodu jer je slika smiješna bez obzira da li čitaoci imaju na umu specifičnu francusku kulturnu pozadinu ili ne. Međutim, postoje mnogi slučajevi u kojima je humor koji se prenosi crtežima mnogo specifičan za kulturu i ne može se lako prevesti. To se posebno dešava kada se on zasniva na elementima društvene strukture, političkog sistema itd. koji većini čitalaca u ciljnoj kulturi uglavnom nisu poznati.

Snalaženje s ograničenim prostorom - Rad s ograničenim prostorom je jedno od najsloženijih tehničkih pitanja pri prevođenju stripova. Pošto je tekst integrisan sa slikama, prevedeni sadržaj treba ostati približno iste dužine kao izvorni tekst. Ako je tekst ciljnog jezika duži od izvornog, riječi se neće uklapati u raspoloživi prostor. Iako bi se prostori možda mogli povećati ili se eventualno može smanjiti veličina fonta, ove promjene mogu u velikoj mjeri uticati na estetski kvalitet stripa.

Važno je imati na umu da, uglavnom, originalni autor stripa nije razmišljao o tome kako bi njegov rad mogao biti preveden, već se fokusirao na to da govorni mjehurići budu savršene veličine za tekst koji se u njih uklapa. 

Za određene jezičke parove ograničeni prostor najčešće ne predstavlja problem jer izvorni i ciljni jezik obično imaju približno jednaku dužinu. Međutim, za neke jezičke parove su problemi u vezi s prostorom standardni. Na primjer, prevodi s engleskog na njemački i s francuskog na njemački obično su duži od izvornih tekstova, jer je njemački jezik manje sažet od engleskog ili francuskog. S obzirom na to da njemačke govorne zemlje pripadaju grupi zemalja uvoznika na međunarodnom tržištu stripa jer gotovo da i nemaju domaću proizvodnju, pitanje prostora je važno, a prevodioci na njemački se moraju stalno baviti time.

Eliminisanje teksta - Zbog pomenute ograničenosti prostora se često dešava da prevodilac mora ukloniti svaki dodatni sadržaj da bi pružio prihvatljiv prevod koji je što bliži izvornom radu. Nažalost, kod ovakve vrste prevoda se povremeno dešava da važan tekst bude eliminisan, jer s ograničenim raspoloživim prostorom nema drugog načina da se na ciljni jezik prevede izvorna ideja. To može biti vrlo frustrirajuće za prevodioce jer znaju da čitalac na kraju neće dobiti cjelovitu informaciju; ali se u vezi s tim problemom može učiniti vrlo malo.

Ostale strategije za snalaženje s ograničenim prostorom uključuju upotrebu kratkih riječi i rečenica, koje ne mogu uvijek poruku prenijeti jednako kvalitetno i zbog toga mogu negativno uticati na stilski kvalitet teksta. 

Treća mogućnost je, kako je već spomenuto, upotreba fonta koji je manji od izvornog ili koji zauzima manje prostora. Zapravo, ovu mogućnost izdavači često koriste bez obzira da li postoji ili ne problem s prostorom. Originalni, rukom pisani stripovi često se u stranim zemljama objavljuju u standardnom tekstu s računarskim fontovima jer je tako jeftinije.

Nažalost, ova praksa umanjuje ukupni kvalitet djela jer umjetnikov rukopis daje dodatni kvalitet stripu. To se posebno odnosi na stripove poput Asterixa koji ponekad koristi posebne fontove koji odražavaju nacionalnost likova; tj. svaka riječ koju govori jedan Egipćanin je napisana hijeroglifskim znakovima ili su riječi koje su Goti izgovorili napisane gotskim pismom. 

U većini, ako ne i u svim, prevedenim verzijama Asterixa, isti se font nažalost koristi u cijelom stripu. Danas, naravno, napredna računarska tehnologija omogućava jeftinije korištenje specijalnih fontova, pa možda i noviji prevodi stripova mogu bolje sačuvati onaj posebni umjetnički kvalitet koji im odgovara.

Izazovi kod prevođenja naslova i imena u stripovima

Naslov i imena likova u stripovima takođe predstavljaju izazove. To zavisi od države u kojoj će se strip objaviti, kao i od pitanja zakonodavstva i vrste javnosti kojoj su namijenjeni. Nekad se imena i naslovi prevode, a nekad se ostavljaju na izvornom jeziku. 

Danas se većina imena i naslova uglavnom sačuva u originalu. Međutim, prevodi se povremeno rade kako bi se privukla pažnja većeg broja čitalaca. Na primjer, poznati strip koji je na našim prostorima poznat kao „Talični Tom“ u originalu nosi naziv „Lucky Luke“. Bila je varijanta kad su ga prevodili i kao „Srećko Munja“ ali se ovaj prevod nije dugo zadržao, a takođe je brzo pao i u zaborav. Ne čudi nas to uopšte.

Stariji se vjerovatno sjećaju i Paje Patka koji se originalno zove Donald Duck, a sad mu je na hrvatskom jeziku naziv Paško Patak. Sve su to varijante prilagođavanja i lokalizacije za određena tržišta. 

Takođe treba imati na umu da prevodioci ne rade sami. Zadatak integrisanja prevedenog teksta na stranici uvijek zavisi od druge osobe. To je obično grafički dizajner. Prema alatima koje dizajner ima na raspolaganju, te formata u kojem je izvorna datoteka dostavljena i uputstava dobijenih od izdavača, određeni elementi stripa se mogu, ali i ne moraju prevesti. 

Primjer – prevođenje stripova na primjeru Asterixa

Već smo spomenuli neke primjere karakteristične za prevod francuskog stripa Asterix. S obzirom na to da je ovaj strip prevođen u više od 100 zemalja, zanimljivo je vidjeti kako su sve ove probleme rješavali njegovi prevodioci.

Glavna prevoditeljica serije Asterix za prevod na engleski, Anthea Bell, je dala svoje komentare o poslu prevodilaca. Bell tvrdi da bi prevodilac trebao “dati svoj glas” izvornom piscu, ali nije jasno u kojoj bi mjeri to trebalo uključivati izmjenu izvornog značenja kako bi se prilagodile kulturološke razlike. Bell smatra da prevodilac ima obavezu da reprodukuje funkciju originalnog teksta i da donekle premosti jaz između izvorne i ciljne kulture.

Bell je iznenadilo to što neki čitaoci nisu shvatili da serija Asterix nije izvorno napisana na engleskom jeziku, uprkos očiglednom naglašavanju francuskog naroda i kulture. To bi se u suštini moglo smatrati ciljem uspješne „nevidljivosti“ prevodioca, da čitaoci ne osjete prisustvo prevodioca između autora i čitalaca. 

Postoji priručnik koji se zove Kompletni vodič za Asterix i u njemu se detaljno opisuju uputstva koja su dobili Bell i Hockridge. Tu su takođe i ona do kojih su oni došli u tom poslu. Tu je spisak s igrama riječi i kulturološkim vicevima koje je sastavio originalni pisac Underzo, a koji su pojednostavili zadatak koji je imao Derek Hockridge – da identifikuje aktuelni, kulturni francuski humor, a zatim ih je prevodila Bell. Prevodiocima je poslana i kopija teksta dok je original bio u produkciji, mada to često nije bilo popraćeno crtežima. Nekoliko različitih rječnika se koristilo za pronalaženje prevoda, sinonima, riječi za rimovanje ili citata koji bi mogli biti ekvivalenti francuskim.

Konačno, prevodioci su radili prema sljedećih šest principa:

1. Ideja je pružiti, što je vjernije moguće, osjećaj originala.

2. Uz izrazito verbalni humor, prevod mora slijediti duh teksta, a ne doslovno original; zato često moramo pronaći šale koje su različite, i nadamo se u skladu s francuskim šalama.

3. Oni, naravno, moraju odgovarati duhovitim detaljnim crtežima Alberta Uderza. I posebno moraju odgovarati izrazu lica na likovima.

4. S čisto tehničkog stanovišta, šale moraju biti otprilike iste dužine kao i izvorne, ili ćemo stvoriti poteškoće onima koji će pokušati da ubace engleski tekst u mjehuriće govora.

5. Važno: probaćemo postići istu vrstu mješavine viceva kao u francuskom jeziku, gdje Asterix komunicira na više različitih nivoa. Tu je i sama priča s uvijek atraktivnom temom pametnog malog čovjeka koji pobjeđuje nadmoćnije od sebe; postoji tu jednostavan humor, verbalni i vizuelni, što dobro prolazi kod mlađe djece; postoje dosjetke i igre riječi za stariju djecu; a tu je i izrazito sofistikovan humor, u zavisnosti od književne ili umjetničke aluzije, za odrasle.

6. Imaćemo isti broj šala kao u francuskoj verziji. Ako jednostavno šalu ne možemo smjestiti na istom mjestu kao u originalu, nadoknadićemo je negdje drugo. Ako postoji očigledna prilika za šalu, iskoristićemo je, čak i ako je nema u francuskoj varijanti.

Šta ako vam zatreba prevod stripa?

Kada je u pitanju prevod stripova, postoje stručnjaci u prevodilačkoj industriji koji savršeno razumiju izvorni jezik i njegove izraze i idiome. Vrlo je važno izvorni strip što vjernije prevesti, te ostati unutar originalnog prostora uz istovremeno gubljenje što manje informacija. 

Ako imate strip koji biste željeli prevesti, kontaktirajte Linguance za svoj projekt prevođenja. Mi imamo iskusne i kvalifikovane profesionalne prevodioce koji su spremni da vam pomognu u vašem prevodu i koji na najbolji način mogu riješiti sve gore pomenute probleme u prevođenju stripova.

 

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Obrazovanje