Švedski sto – šta je to, zapravo?

Skandinavski Smörgåsbord, na našim prostorima poznat kao švedski sto, način je posluživanja hrane koji se iz Skandinavije i Rusije zbog svoje popularnosti prenio i u druge zemlje. Sam naziv smörgåsbord potiče od švedskih riječi smörgås, što se prevodi kao otvoreni sendvič tj. hljeb premazan puterom, te bord, što je švedska riječ za sto.

Tradicionalno se posluživala marinirana haringa, dimljeni i sušeni losos ili jegulja sa hljebom i maslacem, kao i razne varijacije kanapea. Obavezni su jaja, sir, marinirano povrće i aspik (naziv za bistri mesni žele dobiven od mesnog, pilećeg ili ribljeg temeljca s dodatkom povrća, začina i prema potrebi želatine. Koristi se za pripremu hladnih plata). Danas se na švedskom stolu poslužuju i glavna jela.

Zanimljivost: Smörgåsbord u Švedskoj postoji još od 17. stoljeća, a postao je međunarodno popularan 1939. godine na Svjetskom sajmu u New Yorku, kada jeponuđen u restoranu "Three Crowns"  koji je bio u sklopu švedskog paviljona.

Švedski sto se servira na raznim vrstama zabava, proslavama rođendana, poslovnim sastancima, seminarima, prezentacijama, svadbama i drugim svečanostima. Može se kombinovati sa drugim vrstama posluživanja, a gostima se pruža bogat izbor jela. Gosti se sami poslužuju, što uveliko olakšava organizaciju takvih skupova, a svako može odabrati jela te količinu koji mu najviše odgovaraju. Tanjiri, salvete i ostali pribor se postavljaju na pristupačnim mjestima, obično na početku stola. Zavisno od broja gostiju postavljaju se jela po vrstama. Hladna jela se postavljaju na početku zatim topla jela i na kraju poslastice.

Zanimljivost: Švedski sto u većini zemalja Sjeverne Evrope te u Njemačkoj nosi nazive koji doslovno znače „hladni sto“, jer se kod njih uglavnom na švedskom stoluposlužuju samo hladna jela.

Posebno obilježje švedskog stola je dekorativnost. Hrana se servira u posebnim, dekorativnim posudama, pri čemu se vodi računa o usklađenosti boja hrane, posuđa i stolnjaka. Na sto se, po potrebi, postavljaju i cvjetni aranžmani. Jednostavnost posluživanja, bogat izbor jela i fantastična dekorativnost su stvorili veliku popularnost švedskog stola.

Zanimljivost: U Švedskoj se praktikuje da se na švedskom stolu hrana poslužuje u grupama jela koja dobro pašu zajedno. Tako se, na primjer, heringa tradicinalno jede sa kuhanim krompirom i tvrdo kuhanim jajima, a uz njih se obično poslužuju jaka alkoholna pića kao što su snaps (švedska i danska riječ za čašicu žestice koja se pije u toku jela), brännvin (liker od krompira) ili akvavit (tradicionalni skandinavski destilovani alkohol koji se pravi od žitarica i krompira i začinjava se travama), sa ili bez začina.

Složenost švedskog stola

Postoje jednostavni, srednji i složeni švedski stolovi. Jednostavni broje do 6 jela (3 hladna i 3 topla), srednji 10 (5 hladnih i 5 toplih) i složeni, odnosno banketski, koji broje više od 10 jela u ponudi.

Također, mogu biti mrsni, posni, vegeterijanski i slatki i voćni te nacionalni i internacionalni. Naravno,  najčešći su kombinovani. Jela koja se serviraju moraju biti: laka za pripremu, laka za održavanje, nemasna, blaga i jednoobrazna. Postavka stola mora biti krajnje jednostavna. Najbolje je kada je sto četvrtast. Od strane prilaza gostiju redaju se jela po redu: salate, predjela, glavna jela, sosevi, kolači, voće i pecivo. Na samom početku stoje tanjiri i pribor. Na stolu, osim hrane, može da bude korpa voća, neutralno cvijeće ili dekoracije. Najbitnije je da na stolu ne bude ničeg što može mirisima ili izgledom odbiti gosta od hrane.

Ako i sami planirate proslavu vama važnog događaja i potreban vam je kvalitetan i izuzetno dekorativan švedski sto, Ibes catering vam stoji na raspolaganju za sve upite, bez obaveze. Dovoljno je da kliknete na formular! Skål! ("živjeli" na švedskom)