Više od 50 godina rada Rudarskog instituta

U Tuzli se 1960. godine osniva Institut za rudarska i hemijsko-tehnološka istraživanje. Naime, Izvršno vijeće Narodne Republike Bosne i Hercegovine, 16. decembra 1960. godine, donijelo je uredbu o osnivanju Instituta za rudarska i hemijsko-tehnološka istraživanja u Tuzli.

Institut za rudarska i hemijsko-tehnološka istraživanja funkcionirao je kao naučna ustanova na osnovu Zakona, a u njegovom okviru djelovala je institucija za naučnoistraživački rad u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i zaštite - Zavod za rudarstvo i Zavod za ventilaciju i zaštitu.

Institut je zadržao integritet svoga razvoja do druge polovine sedamdesetih godina kada je ocijenjeno da postojeća organizacija naučnog istraživačkog rada u rudarstvu i hemijskoj tehnologiji nije u potrebnoj mjeri funkcionalna, pa je, 1977. godine, Institut za rudarska i hemijsko-tehnološka istraživanja reorganiziran. Osnovano je pet instituta od kojih je u oblasti rudarstva formirana Radna organizacija Rudarsko-geološki institut i fakultet u Tuzli.

U sastavu Radne organizacije Rudarsko-geološki institut i fakultet, pored OOUR Instituta za rudarska istraživanja u čiji sastav je ušao i CIR rudnika Kreka, djeluju OOUR Rudarsko-geološki fakultet i Elektronska obrada podataka, kao osnovne organizacija udruženog rada i Radna zajednica zajedničkih poslova. Sjedište Instituta je u Tuzli, a ima svoje odjeljenje i u Sarajevu.

Krajem osamdesetih godina XX stoljeća, u vrijeme složene društveno-ekonomske i političke krize sa značajnim ekonomskim teškoćama suočavaju se i visokoškolske i naučnoistraživačke institucije, pa i uspostavljeni odnosi u Radnoj organizaciji Rudarsko-geološki institut i fakultet stupaju u kritičnu fazu u kojoj dolazi i do transformacije ove organizacije krajem 1989. godine kada je konstituiran Rudarski institut u Tuzli. Poslije izvršene privatizacije, koja se razvijala u skladu sa zakonskim procedurama i propisanim rokovima od 31. oktobra 2001.godine Rudarski institut u Tuzli funkcionira kao d.d. Konstituirana je Skupština društva , izabran Nadzorni odbor i imenovana uprava.

U dugogodišnjem periodu obavljena su značajna razvojna i primijenjena istraživanja za potrebe svih rudnika u BiH i šire kao i za potrebe drugih privrednih i društvenih subjekata, izrađene mnogobrojne studije, projekti, elaborati, programi, analize, ekspertize u različitim oblastima: površinskoj i podzemnoj eksploataciji mineralnih sirovina, rudarstvu soli, zaštiti na radu, ventilaciji, ispitivanju materijala i konstrukcija, mašinstvu, elektrotehnici i građevinarstvu u rudarstvu, u pripremi mineralnih sirovina, geodeziji, geologiji i geotehnici, zaštiti okoline, rekultivaciji zemljišnih površina, u ekonomici u rudarstvu.

Na osnovu izrađenih projekata iz Rudarskog instituta razvila se proizvodnja na površinskim kopovima uglja: Kreke (Šikulje i Dubrave), Banovića (Grivice, Turija Čubrić) Kaknja (Vrtlište), Gacko, Ugljevik, te rudnicima boksita Vlasenica itd. Moglo bi se slobodno reći da većina današnjih rudarskih proizvodnih pogona i pratećih objekata je upravo isprojektovana na institutu u Tuzli ili Sarajevu. U isto vrijeme u podzemnoj eksploataciji uglja na osnovu novih projekata dolazi do značajnog poboljšanja metoda otkopavanja a time i sigurnosti na radu. Društveni cilj (DC XVI) započet na institutu trebao je upravo rezultirati novim unapređenjem tehnologija rada na proizvodnim rudnicima i to ciljano kroz izradu rotornog bagera prilagođenog složenim rudarsko-geološkim uvjetima rada kakvi vladaju na našim površinskim kopovima te uvođenjem hidrauličke samohodne podgrade u rudnicima sa jamskom eksploatacijom.

Pored toga što su stručni radnici Rudarskog instituta projektovali skoro sve značajnije površinske kopove i rudnike uglja s podzemnom eksploatacijom, institut je pružao i inženjering-usluge, a kadrovi RI su davali doprinos kroz naučnoistraživačku funkciju u vrijeme eksploatacije, doprinoseći ujedno i poboljšanju tehnologije, produktivnosti i sigurnosti rada.

Razvojem djelatnosti Instituta narastaju potrebe za osiguranjem odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta radi uspješnog ostvarivanja i kontinuiranog unapređivanja naučnoistraživačkog rada. Uspješno poslovanje Instituta u dugom periopdu omogućavalo je i značajnija ulaganja u objekte, laboratorije, opremu, literaturu, tako da je institut dugo vremena bio najopremljenija institucija u rudarstvu bivše države. Krajem 1984. godine dovršena je izgradnja zgrade Instituta u Rudarskoj ulici u Tuzli i osiguran novi funkcionalan prostor za laboratorije i ukupnu djelatnost naučno-stručnih kadrova ove institucije.

U procesu razvoja djelatnosti Rudarskog instituta neprestano je jačala njegova kadrovska osnova, a u sadašnjem vremenu bez potpune nadgradnje nauke zadržana je kritična masa kadrova pri čemu su istraživači stjecali naučna i stručna zvanja, i sukladno uvjetima razvijala se naučnoistraživačka infrastruktura. Stručnjaci ove institucije decenijima su objavljivali naučne i stručne radove u domaćim i inostranim časopisima i na taj način rezultate vlastitih istraživanja činili dostupnim naučnoj i stručnoj javnosti.

Od samih početaka djelovanja Rudarskog instituta u Tuzli bila je prisutna svijest o potrebi otvorenosti prema zemlji i svijetu, pa je kontinuirano razvijana kreativna suradnja sa komplementarnim institucijama. Usko se surađivalo sa svim sličnim institutima u bivšoj SFRJ, a zatim sa institutima i rudnicima u SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj i drugim zemljama na zajedničkim naučnoistraživačkim projektima, razmjeni kadrova, literature i sl.

U teškim društveno-ekonomskim uvjetima u poratnom periodu Rudarski institut se bori za opstanak i razvoj te se vrši njegovo restrukturiranje. Ulažu se napori na prilagođavanju novim društveno-ekonomskim uvjetima i ostvarivanju funkcije u njima, iznalaze se odgovarajući oblici unutarnje organizacije za efikasnije djelovanje na tržištu.