Datum objave: 11.08.2017. 13:02

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana TMZ - Feroelektro

Na osnovu članova 20. i 33. Statuta Općine Novi Grad Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/09 - Novi prečišćeni tekst) i člana 25. stav 7. i člana 34. stav 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17) Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo, na 8. sjednici održanoj 28.07.2017. godine, donijelo je

 

ODLUKU

O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA

"TMZ - FEROELEKTRO"

 

Vrsta Plana

 

Član 1.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "TMZ - Feroelektro" (u daljem tekstu: Plan).

 

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 4242/2 i 2107, a ima koordinate y=6526716, x=4855878, potom produžava na sjever idući trasom XII transverzale i dolazi u tačku br.2 koja se nalazi na parceli k.č. 4023/2, a ima koordinate y=6526676, x=4856251. Granica obuhvata se lomi na istok idući međama parcela k.č. 3867/9, 3867/48, 3867/49, 3867/50, 3867/51 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 4154/1 i dolazi u tačku br.3 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 4154/1 i 4154/34, a ima koordinate y=6527224, x=4856285, potom se lomi na jug idući trasom XI transverzale (obuhvata je) i dolazi u tačku br.4 koja ima koordinate y=6527253, x=4855804. Granica produžava na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 4029 u dužini od 27m do tačke br. 5 sa koordinatama y=6527226, x=4855802, potom se lomi na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 4029 i 4242/3 u dužini od 24m do tačke br.6 koja ima koordinate y=6527229, x=4855781, zatim granica skreče na zapad idući parcelom k.č. 4242/3 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo VI, Općina Novi Grad. Površina obuhvata iznosi P=24,3ha.

 

Osnov za izradu Plana

Član 3.

Izradi Plana se pristupa na osnovu Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 26/06, 4/11 i 22/17).

 

Vremenski period za koji se Plan donosi

 

Član 4.

Plan se donosi za period do donošenja novog planskog dokumenta.

 

Podloge za izradu Plana

 

Član 5.

- Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i ažurne podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture dostavljeni od strane nadležnih institucija;

- Za tačnost ažurnih geodetskih podloga nadležna je verifikovana firma za izradu geodetskih podloga odabrana putem javnog tendera, a za tačnost podataka i usklađivanje novog i starog premjera, odnosno postojeću katastarsku parcelaciju i vlasničke odnose nadležna je općinska služba zadužena za katastar i geodetske poslove;

- Za tačnost katastra komunalne infrastrukture nadležan je Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo;

- Izvršiti istražne radove za potrebe izrade Elaborata o inženjersko-geološkim, geotehničkim i hidrološkim osobinama terena sa potrebnim brojem bušotina, a na osnovu projektnog zadatka koji će definisati obim istražnih radova za pojedina područja u granicama Plana;

- Za tačnost inženjersko-geoloških, geotehničkih i hidroloških podataka i usmjerenja koja se odnose na mogućnost i uslove izgradnje, ograničenja i mjere zaštite nadležna je verifikovana firma za izradu predmetnog elaborata odabrana putem javnog tendera.

 

Smjernice za izradu Plana

 

Član 6.

U skladu s Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. br. 26/06, 4/11 i 22/17) Planom se utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te drugi elementi od važnosti za područje za koje se Plan radi.

Planom je data mogućnost transformacije radno-poslovne zone u opštegradski multifunkcionalni centar, koja podrazumijeva: racionalno korištenje i zaštitu prostora sa očekivanim izmjenama strukture djelatnosti, uvođenje funkcije stanovanja u manjem obimu u cilju oživljavanja prostora, i reduciranje nepovoljnih uticaja na okoliš stvaranjem uvjeta za radne zone sa ekološki prihvatljivim tehnologijama.

Cilj izrade Plana je urbano uređenje prostora za novu izgradnju, mogućnost rekonstrukcije i zamjene postojećeg građevinskog fonda, opremanje područja adekvatnom društvenom infrastrukturom (obrazovanje, kultura i dr.), sportsko-rekreativnim sadržajima, te saobraćajnom i komunalnom infrastrukturnom.

 

Kroz izradu Plana potrebno je:

 

- Izvršiti valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;

- Na osnovu snimljenog postojećeg stanja, valorizacije postojećeg građevinskog fonda, sagledavanja ograničavajućih faktora, analize vlasničkih-korisničkih odnosa, iskazanih želja-potreba subjekata planiranja i analize prostornih mogućnosti, uvažavajući opredjeljenja precizirana planom višeg reda, formirati prijedlog prostorne organizacije i uređenja;

- Potrebno je preispitati stvarne mogućnosti intervencija u prostoru za izgradnju građevina radno-poslovno-stambene namjene, u odnosu na postojeće stanje, i dati mogućnost optimalnih uvjeta za izgradnju, rekonstrukciju ili zamjenu građevinskog fonda, kao i saobraćajne i komunalne infrastrukture;

- U kontekstu položaja u gradskoj matrici i namjena i sadržaja u neposrednom okruženju Planom je potrebno razmotriti mogućnost zadržavanja onih privrednih kapaciteta koji mogu uz uvođenje novih tehnologija (koje podrazumijevaju reduciranje nepovoljnih uticaja na okoliš) i dalje egzistirati i razvijati se, ili razmotriti njihovu transformaciju u poslovne i centralne sadržaje;

- Kroz koncepciju razvoja, područje planiranja posmatrati i defmisati kao nastavak longitudinalnog centra sa sadržajima društvene infrastrukture i stanovanja (u manjem obimu), koji karakterišu funkciju opštegradskih multifunkcionalnih centara;

- Definisati namjenu u prostoru u omjeru 50% zone centralnih djelatnosti i radne zone i 50% stambene i stambeno-poslovne zone;

- Koeficijent izgrađenosti (Ki) na ukupnom obuhvatu planirati prosječno 1,4, a procenat izgrađenosti ne veći od 30%, u zavisnosti od namjene i sadržaja u prostoru;

- Koeficijent izgrađenosti na pojedinačnim građevinskim parcelama definisati na sljedeći način:

- na prostoru sa stambenom i stambeno-poslovnom gradnjom Ki=od 2,0 do 3,0

- na prostoru sa poslovnom i stambeno-poslovnom gradnjom Ki=od 3,0 do 4,0.

- Navedeni koeficijenti mogu biti veći samo ukoliko veličina, oblik i položaj parcele to omogućava, kao i ukoliko se parcela nalazi na uglovnici raskršća, naspram parkovske površine, trga, korita rijeke ili drugih otvorenih javnih površina, uvažavajući utvrđene distance i druge uslove u odnosu na susjedne objekte i parcele;

- U zavisnosti od spratnosti planiranih poslovnih, stambenih i stambeno-poslovnih objekata, potrebno je poštovati sljedeće distance u odnosu na postojeće i planirane objekte:

- Za spratnost P+1 udaljenost objekata je minimalno 9,0 m.;

- Za spratnostP+2udaljenostobjekatajeminimalno 12,0m.;

- Za spratnostP+3udaljenostobjekatajeminimalno 14,0m.;

- Za spratnostP+4udaljenostobjekatajeminimalno 16,0m.;

- Za spratnostP+5udaljenostobjekatajeminimalno 18,0m.;

- Za spratnost P+6 udaljenost objekata je minimalno 20,0 m;

- Za spratnost P+7 udaljenost objekata je minimalno 21,5 m;

- Za spratnost P+8 udaljenost objekata je minimalno 23,0m;

- Za spratnost P+9 udaljenost objekata je minimalno 24,5 m;

- Za spratnostP+10udaljenostobjekatajeminimalno 26,0m;

- Za spratnostP+11 udaljenost objekata je minimalno 27,5 m;

- ZaspratnostP+12udaljenostobjekatajeminimalno 29,0m;

- Za spratnost P+13 udaljenost objekata je minimalno 30,5 m;

- ZaspratnostP+14udaljenostobjekatajeminimalno 32,0m;

- Za spratnost P+15 udaljenost objekata je minimalno 33,5 m;

- ZaspratnostP+16udaljenostobjekatajeminimalno 35,0m;

- ZaspratnostP+17udaljenostobjekatajeminimalno 36,5 m;

- Za spratnost P+18 udaljenost objekata je minimalno 38,0 m;

- ZaspratnostP+19udaljenostobjekatajeminimalno 39,0m;

- Za spratnost P+20 udaljenost objekata je minimalno 40,0 m;

- Prilikom izrade Plana, spratne visine planiranih objekata odrediti na osnovu minimalne udaljenosti od postojećih objekata i prostorno planskih mogućnosti, a u skladu sa gore navedenim optimalnim spratnostima. Kod objekata sa zabatnim zidovima, distance mogu biti i znatno manje, s tim da se zabatni zidovi moraju tretirati bez otvora ili sa manjim otvorima pomoćnih prostorija. Kod dijagonalnih distanci objekata, udaljenosti mogu biti manje ukoliko ne umanjuju direktne (naspramne) vizure;

- Povećanjem spratnosti objekta smanjuje se procenat izgrađenosti i daje mogućnost realizacije većih uređenih zelenih i pješačkih površina oko objekta;

- Visine spratnih etaža definisane su na sljedeći način:

- Maksimalna konstruktivna visina spratnih etaža je 280 do 300 cm (konstruktivna visina etaže se mjeri od gornje kote međuspratne konstrukcije jedne do gornje kote međuspratne konstrukcije sljedeće etaže). Ukoliko su projektovane visine spratnih etaža veće od 300 cm, mora se smanjiti spratnost objekta, jer se ukupna naprijed defmisana visina objekta ne može preći.

- Maksimalna spratna visina prizemlja sa poslovnom namjenom je 400 cm na ravnom terenu.

- Kapacitete sadržaja društvene infrastrukture planirati i usaglasiti u cjelini sa potrebama i kapacitetima na susjednim prostornim cjelinama;

- Za kapacitiranje potreba društvene infrastrukture uzeti u obzir potrebe planiranog stanovništva kako lokalne zajednice tako i potrebe gravitirajućeg stanovništva;

- Voditi računa o zadovoljenju potreba za predškolskim i školskim objektima i prostorom za sport i rekreaciju;

- U granicama obuhvata Plana neophodno je obezbjediti minimalan broj sadržaja društvene infrastrukture u odnosu na ukupan broj stanovnika kako slijedi:

 

Centralne djelatnosti-komercijalni sadržaji:

- trgovina: 0,20 m2/st (MZ)

- ugostiteljstvo: 0,20 m2/st

- uslužno zanatstvo: 0,10 m2/st

- finansijske usluge: 0,10 m2/st Centralne djelatnosti-društveni sadržaji

- obrazovanje: 0,50 m2/st

- kultura: 0,15 m2/st

- fizička kultura: 0,06 m2/st nivo lokalnog centra

- zdravstvo: 0,04 m2/st

- dječija i socijalna zaštita: 0,15 m2/st

- Transformacijom i planiranim sadržajima neophodnim za funkcionalan i ugodan život planirati i površine javnog karaktera (trgove, parkove, dječija igrališta, uređene rekreacione površine, sportska igrališta, sportske objekte, i sl.), pješačke i biciklističke staze, saobraćaj u mirovanju, te omogućiti razvoj, atraktivnost i privlačnost za korisnike lokalne zajednice i Grad;

- Prostor planiranja posmatrati kao jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu u kojoj je potrebno omogućiti izgradnju savremenih arhitektonsko-oblikovanih objekata sa horizontalnim i vertikalnim gabaritima usklađenim sa sadržajima i gabaritima planiranim u susjednim prostornim cjelinama.

 

Zelenilo

- Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora, treba u potpunosti sačuvati postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unaprijeđenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta);

- Zelene površine na ovom prostoru treba koncipirati i urediti tako da predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu međusobno, ali i sa širim prostorom uz uvažavanje svih kategorija zelenila koje odgovaraju ovom ambijentu i načinu korištenja površina;

- Izbor elemenata biološke komponente, sve tri vegetacione etaže, vršiti u skladu sa potencijalnom vegetacijom i prema estetsko oblikovnim iskazima pojedinih elemenata;

- Sa stanovišta prostorne organizacije potrebno je uz poslovno-radno-stambene sadržaje, u oblikovnom smislu, zelene površine realizovati sa visokoatraktivnim elementima biološke i građevinske komponente, koje će se u hortikulturnom smislu smjenjivati i dopunjavati tokom cijele godine i doprinositi dodatnoj atraktivnosti ovog prostora;

- U granicama Plana zelene površine treba da čine najmanje 25-30% ukupne površine obuhvata, te da strukturom i odnosom biološke i građevinske komponente zadovolje potrebe korisnika;

- Na svakoj pojedinačnoj građevinskoj parceli planirati učešće uređenih zelenih površina sa elementima urbanim mobilijarom u zavisnosti od namjene, pa tako u granicama parcela stambenih i stambeno-poslovnih objekata, te društvene infrastrukture minimum 20-30%, a kod poslovnih objekata minimum 10-15% u odnosnu na ukupnu površini parcele;

- Hortikulturno rješenje uz poslovno-radne objekte treba da je u skladu sa poslovno-radnim procesom i prostornim mogućnostima u zavisnosti od izgradnje same zone;

- Uz objekte stanovanja, poslovno-stambene objekte i objekte društvene infrastrukture zelene površine zastupljenošću i prostornim rasporedom (gradacijom) treba da doprinesu stvaranju povoljnijeg mikroklimata, te prostora za odmor i pasivnu rekreaciju, uz zastupljenost elemenata sve tri vegetacione etaže i urbanog mobilijara;

- Naročitu pažnju posvetiti usklađivanju zelenih površina u oblikovno- pejsažno-funkcionalnom smislu, kako unutar predmetnog kompleksa, tako i sa ostalim okolnim zelenim površinama;

- Pored građevinske komponente, biološka komponenta treba da je zastupljena i na površinama tipa trga, skvera, i sl. Kroz primjenu stablašica sa načinom sadnje u nivou popločanja;

- Uz postojeće i planirane saobraćajnice formirati linijske sisteme od stablašica markantnih morfoloških karakteristika, koje odgovaraju datim stanišnim uslovima, a na površinama saobraćaja u mirovanju treba predvidjeti sadnju stablašica;

- Uz željezničku prugu, na sjevernom dijelu obuhvata, formirati (prema prostornim mogućnostima) tampon zelenila kao vid biološke vizuelne i zvučne barijere.

 

Saobraćaj

- U toku izrade Plana potrebno je razmotriti koncept primarne saobraćajne mreže definisan važećim planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo kako položajno tako i po gabaritima.

- Primarnu saobraćajnu mrežu u granicama obuhvata ovoga Plana čine dio postojećeg magistralnog puta M17, M5 tj. XII transverzala na zapadu, te planirane XI transverzala na istoku i Sjeverna longitudinala na jugu duž desne obale Miljacke, kao i željeznička pruga kao sjeverna granica obuhvata.

- U toku izrade Plana potrebno je razmotriti koncept primarne saobraćajne mreže kako položajno tako i po gabaritima, što se prije svega odnosi na koncept saobraćajne veze XII transverzale i Sjeverne longitudinale putem saobraćajne polupetlje neposredno pored Miljacke. Mogućnosti realizacije veze treba ispitati zbog kvalitetne buduće saobraćajne opsluženosti ovog i šireg obuhvata;

- Mrežu internih saobraćajnica koncipirati na način jednostavne i pune dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 6,00 m za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m. Ispitati mogućnost realizacije biciklističkih staza te iste projektovati duž kolskih, pješačkih saobraćajnica ili samostalno, izuzev duž XII transverzale;

- Ispoštovati propise o preglednosti na svim saobraćajnicama u obuhvatu, a posebno u zonama raskršća;

- Duž Sjeverne longitudinale i XI transverzale izvan kolovoza predvidjeti niše za stajališta vozila javnog prevoza putnika;

- Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj u skladu sa važećim standardima i planiranim sadržajima, po mogućnosti u okviru građevinskih parcela.

 

Energetika

Elektroenergetika

- Područje obuhvaćeno Planom je u velikoj mjeri pokriven elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/10 kVA SARAJEVO 8; 2x31,5 MVA, 63 MVA;

- Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice;

- Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom;

- Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki.

 

Obnovljivi izvori energije

- U skladu s planom višeg reda potrebno je planirati izgradnju obnovljivih izvora energije. Građevine koje služe iskorištavanju obnovljivih izvora energije smiju se smještati unutar građevnog područja pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš, akoji su u funkcijinapajanjapotrošačau granici Plana.

 

Termoenergetika

Toplifikacija - gasifikacija

- Područje obuhvaćeno Planom je pokriveno gasnim prstenom GČ 323,9 mm nominalnog pritiska 8(14,5) bar i mreže 3(4) bar i sistemom centralne toplifikacije preko kotlovnica, koje su u funkciji privrednih objekata, prijemno redukcionih i rejonskih redukcionih stanica. Primami energent je zemni gas sa mogućnošću korištenja tečnog goriva, kao alternativnog;

- Primarni gradski gasni prsten ima rezerve u kapacitetu, te ne predstavlja ograničavajući faktor za snabdijevajne gasom planiranih potrošača, osim u smislu obezbjeđenja zaštitnog koridora gasovoda u skladu sa važećim standardom i uslovima distributera prirodnog gasa;

- Obzirom na urbanističke karakteristike predmetne prostorne cjeline i energetsku gustinu, te namjenu radno-poslovno-stambenu, za zagrijavanje objekata se zadržava postojeći koncept centralne toplifikacije, na bazi korištenja zemnog gasa, kao osnovnog energenta i alternativnih goriva, a takođe i individualnim sistemima zagrijavanja prema mogućnostima i opredjeljenjima investitora, na način koji neće opteretiti okoliš iznad dopuštenih vrijednosti koje će biti mjerene i kontrolisane, što je u skladu sa planovima višeg reda;

- U cilju dovođenja zemnog gasa do objekata (kotlovnica), potrebno je proširiti gasnu mrežu i izgraditi potreban broj prijemno redukcionih stanica, u skladu sa planiranim konzumom, kako bi se korištenje alternativnih goriva svelo na manju mjeru;

- Kanton Sarajevo do sada nema vlastitih izvora energije, te u planskom periodu daje se akcenat na energetski održiv razvoj, na principe energetske efikasnosti, zaštite okoliša i razmatranje osiguranja sopstvenih izvora energije iz raspoloživih obnovljivih vidova energije;

- Idejno rješenje termoenergetike mora uvažavati osnovne ciljeve iz Planskih dokumenata, kao što su: kontinuirano i sigurno snabdijevanje KS energijom i energentima, smanjenje emisije CO2 za 20% do 2020. godine, provedbom mjera energetske efikasnosti, na svim nivoima (proizvodnja, transformacija i potrošnja energije), upravljanje potrošnjom, maksimalno moguće korištenje obnovljivih izvora energije, u što većoj mjeri obezbijediti sigurnost snabdijevanja i diverzifikaciju opskrbe energijom KS.

 

Kablovska TK mreža

- U obuhvatu postoji izgrađena pristupna tk. mreža u vlasništvu BH Telecoma, kao i kablovski komunikacioni sistem u vlasništvu privatnih operatera (Telemach). Novim idejnim rješenjem telekomunikacione infrastrukture potrebno je sagledati postojeće stanje tk. infrastrukture i prema novoj situaciji (trenutnom i planiranim kapacitetima), projektovati telekomunikacionu infrastrukturu, prije svega u obliku trasa kablovske kanalizacije. U idejnom rješenju je potrebno i kostatovati kolizije između planiranih objekata i saobraćajnica sa postojećom Tk. infrastrukturom.

- Prilikom izrade Idejnog rješenja faze telekomunikacione infrastrukture, potrebno je TK infrastrukturu (pristupna tk. mreža, mreža kablovske televizije, pripadajuća kablovska okna) planirati i izvoditi podzemno, izvan kolovoza (u pločnicima i zelenim površinama);

- Konačan izbor tehnologije i mreže koja će biti korištena za pružanje telekomunikacionih usluga korisnicima je ostavljen na izbor investitoru i nije predmet provedbene dokumentacije.

 

Komunalna hidrotehnika

Snabdijevanje vodom

- Lokalitet se nalazi u zoni snabdijevanja rezervoara Mojmilo. Prema raspoloživim podacima u graničnom području postoje potezi primarnih cjevovoda 300 mm i to: u pravcu XII-e transverzale, uz granicu obuhvata na desnoj obali Miljacke i iz

pravca sa lokaliteta RP "RTC Halilovići" do granice obuhvata ovog RP-a;

- Unutar samog lokaliteta osim ogranaka VL 200 mm, na samom ulazu u obuhvat, nije evidentirana vodovodna mreža;

- Shodno gore navedenom, može se konstatovati da je područje Plana opremljeno primarnom vodovodnom mrežom;

- Sekundarnu vodovodnu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru RP-a, a profile cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe za sanitarnom, protivpožarnom i tehnološkom potrošnjom u skladu sa važećim propisima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj mreži je 100 mm. Postojeće cjevovode 300 mm treba povezati u prsten oko lokaliteta. Također, budući investitori treba da preciziraju vrstu djelatnosti i broj zaposlenih kako bi se mogle ocijeniti potrebe u vodi;

- Pri izradi idejnog rješenja snabdijevanja vodom ispoštovati sve važeće propise i zahtjeve KJKP "VIK".

 

Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda

- Lokalitet se nalazi generalno u slivnom području glavnog gradskog kolektora koji je položen lijevom obalom rijeke Miljacke ali nizvodno od lokaliteta;

- Prema raspoloživim podacima unutar samog lokaliteta nema postojeće kanalizacione mreže. Međutim, u pravcu XII-e transverzale, uz granicu obuhvata iz pravca Ulice S afeta Zajke, prolazi postojeći kanal za fekalne vode 500 mm, a sa druge strane XII-e transverzale prolazi postojeći kanal za oborinske vode 1000 mm;

- RijekaMiljacka je napotezu uz granicu RP-anajvećim dijelom regulisana;

- Osnovu za izradu idejnog rješenja predstavljaće rješenje urbanizma i saobraćaja uz uvažavanje ranije rađene dokumentacije i planova višeg reda iz faze komunalne hidrotehnike, kao i osnovnog opredjeljenja daje na području Kantona usvojen separatni kanalizacioni sistem. Postojeći primarni kanali će se koristiti za priključenje predmetnog obuhvata u maksimalnoj mogućoj mjeri, a sekundarna mreža biće planirana u skladu sa dispozicijom objekata;

- Zavisno od vrste djelatnosti pojedinih investitora zavisiće eventualni predtretman otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizacionu mrežu;

- Kompletna nivelacija lokaliteta, kao i saobraćajno rješenje treba da bude usaglašeno sa regulacijom rijeke Miljacke koja je na ovom potezu najvećim dijelom regulisana, a za uzvodni dio, koji je još neregulisan, upravo je u toku izrada novelacije glavnog projekta regulacije rijeke Miljacke. Ovaj projekat treba da predstavlja u visinskom smislu ulazni podatak za planirani most na XI-oj transverzali koja predstavlja istočnu granicu obuhvata ovog RP-a.

 

Rok za pripremu i izradu Plana

 

Član 7.

Rokovi za pripremu i izradu Plana po fazama su:

- Prijedlog Odluke o pristupanju izradi Plana: juli 2017. godine,

- Podloge za izradu Plana: mart 2018. godine,

- Osnovna koncepcija Plana: juni 2018. godine,

- Prednacrt Plana: septembar 2018. godine,

- Nacrt Plana: oktobar 2018. godine,

- Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: novembar 2018. godine,

- Prijedlog Plana: april 2019. godine,

- Usvajanje Plana: maj 2019. godine.

Rokovi na izradi Plana važe od datuma obezbjeđenja podloga (geologija, geodezija) za izradu Plana.

U rok za izradu Plana ne ulazi vrijeme usvajanja pojedinih faza Plana od strane Općinskog vijeća. Rok se zamrzava za Nosioca izrade Plana od trenutaka kad Nosilac pripreme plana konstatuje da se pojedina faza Plana može poslati na usvajanje Općinskog vijeća i ponovo počinje teći kad se završe procedure usvajanja istih.

 

Sadržaj Plana

 

Član 8.

Plan treba da sadrži tekstualni i grafički dio.

1. Tekstualni dio sadrži:

- Postojeće stanje i projekciju izgradnje i uređenja prostorne cjeline sa namjenom površina i urbanističko tehničkim uvjetima za izgradnju u okviru Plana

- Odluku o provođenju Plana

- Odluku o usvajanju Plana

2. Grafički dio sadrži:

- Urbanizam prezentiran na odgovarajućem broju tematskih karata i to:

- karta 1. - Izvod iz plana višeg reda

- karta 2. - Ažurna geodetska podloga

- karta 3. - Inženjersko geološka karta

- karta 4. - Postojeće stanje građevinskog fonda

- karta 5. - Posjedovno stanje

- karta 6. - Namjena površina

- karta 7. - Planirano rješenje - razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću

- karta 8. - Mreža regulacionih i građevinskih linija

- karta 9. - Plan parcelacije

- karta 10. - Karta rušenja

- Idejno rješenje saobraćaja

- Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda

- Idejno rješenje toplifikacije - gasifikacije

- Idejno rješenje energetike i javne rasvjete

- Idejno rješenje hortikulture

- Idejno rješenje TK mreže

 

Javna rasprava i donošenje Plana

 

Član 9.

Nosilac izrade Plana će izraditi Osnovnu koncepciju Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi je Nosiocu pripreme na razmatranje i usaglašavanje u kontaktu sa javnošću.

Ukoliko Nosilac pripreme Plana usvoji Osnovnu koncepciju Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt Plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme Plana radi utvrđivanja Nacrta Plana.

Nosilac pripreme Plana će utvrditi Nacrt Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

 

Način osiguranja sredstava za izradu Plana

 

Član 10.

Okvirna sredstva za pripremu podloga i izradu Plana u iznosu od 47.000,00 KM, obezbijedit će Općina Novi Grad Sarajevo.

Stvarni troškovi će se utvrditi kroz provođenje tenderskog postupka i na bazi projektnih zadataka.

 

Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana

 

Član 11.

Nosilac pripreme Plana je Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo.

 

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

 

Član 12.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu Plana, Nosilac pripreme Plana utvrditi će Prijedlog Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na donošenje. Sastavni dio Prijedloga Plana je "Elaborat orjentacionih troškova uređenja građevinskog zemljišta".

 

Ostale odredbe

 

Član 13.

Subjekti planiranja su: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, Direkcija za ceste FBiH, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Novi Grad Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, vjerske zajednice, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

 

Član 14.

Utvrđuje se režim zabrane građenja do donošenja Plana, a najduže u trajanju od jedne godine u skladu sa članom 34. stav 4. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17) i rokovima preciziranim u članu 7. stav 2. ove Odluke. Zabrana građenja iz stava 4. ovog člana ne odnosi se na:

1. Investitore koji su stekli pravo građenja na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje, važeće urbanističke saglasnosti ili odobrenja za građenje) koji mogu nastaviti započetu proceduru;

2. Aktivnosti utvrđene Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera, kao i na izgradnju objekata komunalne i društvene infrastrukture, za koje će na osnovu zahtjeva Načelnika Općine Novi Grad Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dati stručno mišljenje. Stručna mišljenja Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo moraju biti u skladu sa Smjernicama iz člana 6. ove Odluke.

 

Član 15.

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa ucrtanom granicom područja planiranja.

 

Član 16.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

 

Broj 01-02-15758/17      

31. jula 2017. Godine

 

Predsjedavajući              

Općinskog vijeća

Dr. Rusmir Baljić, s. r.