Litvanija se oprašta od litasa i uvodi euro

Litvanija 1. januara postaje dio eurozone, u koju ulazi kao 19. članica, ukupno i posljednja od baltičkih zemalja, javlja Hina.

Litvanija je u julu dobila zeleno svjetlo svih evropskih institucija za uvođenje eura pošto je utvrđeno da je ispunila mastriške kriterije u pogledu javnog duga, budžetskog deficita, niske stope inflacije, dugoročnih kamata i stabilnosti valutnog kursa.

Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve su zemlje EU-a obavezne s vremenom ući u eurozonu osim Velike Britanije i Danske koje su se putem pregovora dogovorile o izuzeću.

Uspješno položen ispit

Neke zemlje, poput Poljske i Švedske, namjerno izbjegavaju ispuniti tehničke uvjete za pristup eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu, što može biti prednost u vremenima kriza jer država može devalvirati svoju valutu ako joj ekonomija upadne u probleme. S eurom to nije moguće, piše Hina.

Vlada Litvanije, međutim, smatra da je, uprkos mogućoj smanjenoj fleksibilnosti ekonomske politike s eurom, ipak bolje ući u eurozonu.

Litvanija također koristi svaku mogućnost da produbi institucionalne veze s EU-om kako bi se Rusija odvratila od bilo kakvog pokušaja da ponovno stekne utjecaj u toj regiji.

Ujedno, pošto su Estonija i Latvija već u eurozoni,  njen ulazak će potaknuti dublje ekonomske odnose među njima. I treće, ulaskom u eurozonu potiču se i strana ulaganja.

"Drago nam je zbog ulaska u eurozonu, ne samo kao garanta ekonomske stabilnosti, već i kao potencijala za daljnji održivi razvoj ekonomije. Euro donosi nova radna mjesta, rast osobnih prihoda i jačanje konkurentnosti u zemlji. To je i dodatni korak našoj nacionalnoj sigurnosti s obzirom na geopolitičku situaciju koja se formirala blizu naših granica", rekao je premijer Litvanije Algirdas Butkevičius, koji je ranije najavio ostavku ako mu zemlja ne ispuni kriterije i ne kvalificira se za eurozonu s 1. januarom 2015.

"Litvanija  je teško radila, svojski se trudila i uspješno položila ispit", rekao je.

Ekonomija Litvanije je rasla 3,4 posto u 2013. i očekuje se sličan rezultat za ovu godinu. Budžetski manjak u 2013. bio je tri, a na kraju 2014. trebao bi biti 2,5 posto. Javni dug je 40 posto BDP-a.

Kovanica za oproštaj od litasa

Privrednike i građane Litvanije more uobičajene brige prije ulaska u eurozonu - strahuju od povećanja cijena. Iako bi ih mogao utješiti latvijski scenarij, gdje se pokazalo da je rast cijena bio malen i ograničen, dok znaci rastuće konkurentnosti i nižih troškova transakcija ukazuju na pozitivne dugoročne učinke, i dalje se osamdesetak posto građana protivi dolasku eura.

Centralna banka Litvanije nedavno je izdala posebnu srebrnu kovanicu kojom se oprašta od litasa, koji je kao državna valuta bio u upotrebi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata kada ga je zamijenila sovjetska rublja, a zatim se ponovo vratio 1993. godine.

Za ulazak u eurozonu razmatraju se sljedeći kriteriji: inflacija (ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom), budžetski deficit (treba biti ispod tri posto BDP-a), javni dug (mora biti ispod 60 posto BDP-a), dugoročne kamate (ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama) i stabilnost kursa (učešće u Evropskom mahanizmu valutnog kursa).