Moderne saobraćajnice rješavaju gužve u Sarajevu

24.09.2013. 08:27 / Izvor: Oslobođenje
Moderne saobraćajnice rješavaju gužve u Sarajevu
OTVORI GALERIJU

Kanton Sarajevo bi konačno trebao dobiti moderne saobraćajnice evropskih standarda kojima će se smanjiti svakodnevne gužve i poboljšati protok, pogotovo u užem području grada.

Južna i sjeverna longitudinala, uz prvu i dvanaestu transverzalu u okviru koje je predviđena rekonstrukcija i izgradnja Stupske petlje, najvećeg saobraćajnog čvorišta, potpuno će rasteretiti glavnu gradsku longitudinalu kojom dnevno prođe preko 60 hiljada vozila. Brži i bolji ulaz i izlaz iz grada omogućit će se završetkom i spajanjem i Sarajevske obilaznice i dionice Koridora 5c Vlakovo – Tarčin, čime će se ostvariti veza sa već izgrađenim dijelom autoputa Jošanica – Zenica.

Zbog radova na ovim projektima, Kanton Sarajevo je postao veliko gradilište i to će i ostati u narednih nekoliko mjeseci. Izgradnju gradskih saobraćajnica vodi Direkcija za ceste KS-a, dok su za Koridor 5c i obilaznicu zaduženi JP Autoceste FBiH i JP Ceste FBiH. Sredstva za ove projekte su, uglavnom, osigurana putem kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih komercijalnih banaka.

Južna longitudinala

Direkcija za ceste Kantona Sarajevo sa 16,5 miliona eura kreditnih sredstava od EBRD-a finansira izgradnju južne longitudinale i XII transverzale na kojima su sredinom jula počeli radovi. Gradit će se i prva transverzala od sarajevske Željezničke stanice do Vogošćanske petlje. Izgradnju ove putne komunikacije pratit će veliko imovinsko-pravno rješavanje, jer je mnogo objekata koji će se morati uklanjati i zato će se ovaj projekt morati realizovati posljednji. Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo je počeo sa pripremom projektne dokumentacije za dionicu od Kranjčevićeve ulice do naselja Bare, a kasnije će se nastaviti dalje prema Vogošće uz gradnju tunela na Kobiljoj Glavi.

Trasa Južne longitudinale počinje od Atmejdana na Baščaršiji i završava se na Ilidži. Pošto se radi o obimnom i skupom projektu, podijeljen je na više faza i do sada je projektna dokumentacija završena do Suda BiH u Općini Novi Grad. Već se krenulo sa prvom fazom radova od Mosta Suade Dilberović i Olge Sučić do Ulice Derviša Numića i skretanja za Vraca. Dužina trase je 950 metara, a vrijednost 2,2 miliona eura. Izvođač radova je HP Investing iz Mostara, dok je nadzor povjeren sarajevskoj konsultantskoj firmi Divel.

"U okviru ove faze neće se samo uraditi kolovozna konstrukcija za duple trake u oba smjera, već i izmještanje kontaktne mreže za trolejbuse, izgradnja nove javne rasvjete, te vodovodne i kanalizacione mreže. Sve instalacije će biti premještene izvan kolovoza na trotoar ili zeleni pojas kako se u slučaju kvarova ne bi morao kopati asfalt i ometati saobraćaj. Radi se potpuno nova kolovozna konstrukcija za teški saobraćaj sa posteljicom, prvim slojem, tamponom, cementnom stabilizacijom i asfaltom, koja će imati mnogo duži vijek trajanja", kaže Adem Zolj, direktor Direkcije za ceste KS-a.

U Direkciji očekuju da će do kraja naredne godine uspjeti završiti ovaj dio južne longitudinale, a jedino će se možda prolongirati radovi na manjem dijelu trase na Grbavici od 200 metara zbog izmještanja jednog stambenog objekta izvan saobraćajnice. U drugoj fazi će se nastaviti radovi do IV transverzale, odnosno raskrsnice u Ulici Azize Šaćirbegović, gdje je planiran kružni tok sa pothodnicima, kako bi se riješio izražen problem pješaka i čestih saobraćajnih nesreća.

Sjeverna longitudinala, koja će također pomoći rasterećenju saobraćaja na glavnoj gradskoj cesti, završena je jednim dijelom i to od Željezničke stanice do Ulice Marka Marulića. Urađena je projektna dokumentacija za nastavak radova do ulice Džemala Bijedića, ali će za sada prioritet biti povezivanje sa VI transverzalom i Ulicom Azize Šaćirbegović koja je spoj sa južnom longitudinalom.

XII transverzala

Na trasi XII transverzale također se krenulo sa radovima. Ova putna komunikacija počinje neposredno ispred mosta na Miljacki u naselju Stup, ide do entitetske linije i nastavak je lota 2b Sarajevske obilaznice. Sastavni dio te transverzale je projekt Stupske petlje, na kojoj su radovi počeli u julu ove godine. Ovo je trenutno najopterećenije i najfrekventnije saobraćajno čvorište u Kantonu Sarajevo. Projektom je planirana rekonstrukcija dvije rampe B i D, koje su izlaz prema Zenici i Foči, i izgradnja nove dvije rampe A i C uz četiri potputnjaka, dva pothodnika i novi most-natputnjak koji će biti nešto širi od trenutnog.

Investitor je Direkcija za ceste KS-a, a za ove namjene osigurana su kreditna sredstva kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Dužina trase je 900 metara, a vrijednost ugovorenih radova je 21.725.514 KM, dok bi troškovi imovinsko-pravnih odnosa trebali biti oko 9,2 miliona KM. Izvođač radova je Konzorcij Euro-Asfalt i ŽGP, a rok za završetak projekta je 12 mjeseci.

Ovo je složeno gradilište na veoma frekventnom području i radovi se odvijaju uz protok saobraćaja, koji je samo djelimično izmješten. Tu je pijaca, tramvajsko stajalište, groblje i drugi objekti, ali je ovo i čvorište instalacija. Od direktora projekta Josipa Vlašića saznajemo da se radovi obavljaju prema predviđenoj dinamici, mada se presporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa mora odraziti na izvršenje ugovorenih rokova.

"Trenutno se dograđuje rampa B i gradi nova rampa C, koje se nalaze na lijevom dijelu Stupske petlje. Više od 80 posto temeljenja natputnjaka je završeno, kao i veliki spoljni stub i dva stuba za rasponsku konstrukciju. Postavljena je pasarela za pješake na desnoj strani petlje i u cijelosti bi trebala biti završena do kraja septembra, čime će se moći ukinuti semafor i ubrzati protok saobraćaja. Također se završavaju zemljani radovi na desnoj strani XII transverzale od nove džamije do objekta Dalas, gdje je urađeno nasipanje do visine buduće saobraćajnice. Na rampama C i B rade se samo dijelovi koji nisu opterećeni imovinsko-pravnim odnosima", kaže Vlašić.

Ovakvim cjelovitim rješenjem ukrštanja gradske longitudinale i XII transverzale putem Stupske petlje omogućeno je nesmetano odvijanje saobraćaja po svim modernim i savremenim zahtjevima. Istovremeno rješavanjem pješačkih tokova ostvaruje se bezbjedna pješačka veza u svim mogućim pravcima.

Nažalost, predugo traje izgradnja Sarajevske obilaznice, koja se sastoji od tri lota, a do sad je urađen samo lot 1 od Vogošćanske petlje do Butila u dužini od preko pet kilometara. Pošto još nisu izgrađeni lotovi 2 i 3, ovaj dio puta se ne koristi. Realizacija projekta je u cijelosti bila povjerena JP Ceste FBiH, ali je nedavnom Odlukom Vlade FBiH izgradnja dionice Butila – Vlakovo (lot 3A) i Vlakovo – Mostarsko raskršće (lot 3B) povjeren JP Autocestama FBiH, pa su radovi krenuli početkom augusta.

Izvođač je Konzorcij Euro-Asfalt i ŽGP, a sredstva od 37 miliona KM su Autoceste samostalno obezbijedile. U sastavu ove dionice projektovani su vijadukt Bojnik, prolaz Osijek, vijadukt i umjetni tunel Treševine. Kako se može vidjeti na ovom gradilištu, trenutno se izvodi iskop na cijeloj trasi, izrada nasipa na dijelu između prolaza Osijek i vijadukta Bojnik, kao i iskop tunela Treševine. Radovi sada dobro napreduju i prati ih predviđena dinamika, pa se u Autocestama nadaju da će biti završeni za 10 mjeseci.

Dionica Vlakovo – Tarčin

U Vlakovu kod gradskog groblja je najveće gradilište, jer je to petlja koja je spoj Sarajevske obilaznice i dionice Koridora Vc Vlakovo – Tarčin, čija će dužina biti 20,2 kilometra i imat će sedam tunela, sedam vijadukata i tri petlje. Vrijednost radova iznosi 722 miliona KM, a dionicu gradi kompanija Cengiz Insaat (Turska) i domaće kompanije predvođene Euroasfaltom iz Sarajeva. Ovdje radi veliki broj radnika i građevinskih mašina, dok ogromne betonske konstrukcije, nizovi stubova i veliki nasipi, najbolje govore koliko je zahtjevan i obiman ovaj projekat.

Baš ova dionica je jedna od najsloženijih na Koridoru Vc i sastoji se od tri poddionice: Vlakovo – Lepenica (10,1 km), Lepenica – Suhodol (5,5 km) i Suhodol – Tarčin (4,6 km). Imat će sedam tunela, sedam mostova - vijadukata, petlja Vlakovo, čeono naplatno mjesto Vlakovo, petlju Lepenica, odmorište Mokrine i petlju Tarčin. Kompletna dionica bi trebala biti završena i puštena u saobraćaj do kraja naredne godine. Time će postati funkcionalna cjelina od 80 kilometara autoceste od Zenice do Tarčina.

Izgradnja poddionice Vlakovo – Lepenica počela je u januaru ove godine, a vrijednost ugovora iznosi 350 miliona KM. U okviru ove pod-dionice projektovani su tuneli Gaj, Tulica, Ban brdo, vijadukti Vlakovo, Gladno Polje, Šamin Gaj i Podgaj, čeono naplatno mjesto Vlakovo, petlja Vlakovo i bočno naplatno mjesto Lepenica.

Gradnja druga poddionice Lepenica - Suhodol je počela u septembru 2012. Njeni najznačajniji objekti su tuneli T2 Grabosječ i T1 Zakunjača, kao i most Lepenica 1 i 2. Poddionica Suhodol – Tarčin gradi se od juna ove godine, a karakteriše je veliki tunel Suhodol dužine oko 2.800 metara uz tunel Tarčin i most Bijela, te petlja Tarčin preko koje će biti omogućeno povezivanje sa magistralnom cestom M17.

U sklopu dionice Vlakovo – Tarčin projektom je predviđena i izgradnja i rekonstrukcija oko osam kilometara lokalnih saobraćajnica, koje se moraju koristiti dok traje izgradnja. Zato su JP Autoceste potpisale sporazum sa općinama Hadžići, Kiseljak, Ilidža i Novi Grad, kojim su se obavezale da će sve oštećeno sanirati i dovesti u prvobitno stanje.

Domaće kompanije izvode više od 60 posto radova na ove tri pod-dionice. Tako je ukupno angažovano 20-ak domaćih kompanija sa preko 2000 radnika, uz više od 300 kamiona, preko 100 građevinskih mašina i više setova tunelske opreme. Sve to ukazuje da se ozbiljno shvatila realizacija ovih projekata i da će BiH i njen glavni grad konačno dobiti saobraćajnice kakve zaslužuje.

Pješački pothodnik

Na Gradskoj longitudinali, ispod Stupske petlje, planiran je pothodnik sa izlazima na tramvajsko stajalište i vezama desne i lijeve strane longitudinale. Pothodnik će biti opremljen pokretnim stepenicama pa će omogućavati nesmetano kretanje i invalidnim osobama. Kroz rampu A projektovan je potputnjak da bi se omogućio pristup budućem autobuskom terminalu koji je predviđen po Regulacionom planu. Također je kroz rampu C projektovan potputnjak kojim se omogućava pristup grobljima i individualnim objektima koji su ostali unutar petlje.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije