Imamo dobre radnike, ali loše plate

Prosječna plata u BiH prema podacima Agencije za statistiku iznosi 839 KM, što nije dobro, ali nije ni loše ukoliko gledamo sa pozicije radnika koji u BiH rade za platu ispod prosjeka, poput zaposlenih u ugostiteljstvu, građevini... jer uvijek nakon objave prosječne plate ide i podatak o najmanjim platama koje se kreću oko 500 KM.

Svakako da ima i onih većih od hiljadu KM, ali su one za većinu stanovništva u BiH, nažalost, nedostižne.

S obzirom na male plate, ne možemo ni očekivati da je potrošnja, odnosno kupovna moć, u BiH velika. To nam je potvrdilo i posljednje istraživanje te procjena Eurostata, prema kojem Bosna i Hercegovina u 2016. godini po potrošnji po stanovniku zaostaje za zemljama EU i kandidatima za članstvo, a u tom pogledu poravnata je sa Makedonijom i tek nešto bolja od Albanije.

Naime, u BiH je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 59 posto niža od prosjeka EU, pokazuju procjene evropskog statističkog ureda.

Isti takav omjer imala je i Makedonija, dok je niži nivo potrošnje po stanovniku od naše zemlje zabilježila Albanija, 61 posto ispod evropskog prosjeka.

Paritet kupovne moći je mjera kojom se pokazuje odnos cijene u domaćoj valuti u odnosu na istu robu ili uslugu u različitim ekonomijama. BiH je uvrštena u rang-listu Eurostata kao potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Drugi pokazatelj, BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći, za BiH iznosi 69 posto ispod prosjeka EU, po čemu smo za nijansu bolji od Albanije (70 posto ispod prosjeka EU), ali i slabiji od Makedonije (62 posto ispod prosjeka EU).

Hrana, piće, odjeća i obuća su jeftiniji u BiH 34 posto od evropskog prosjeka. Najniže cijene hrane su u Makedoniji, a najviše u Švicarskoj. Istraživanje pokazuje da su cijene odjeće u BiH samo za nijansu niže nego u Njemačkoj i Sloveniji, a čak su više nego u Velikoj Britaniji i Španiji.

Procjene Eurostata potvrđuju velike razlike u potrošnji među zemljama članicama. Luksemburg je zadržao vodeću poziciju na ljestvici zemalja EU sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku od 32 posto iznad prosjeka Unije. Slijede Njemačka i Austrija s potrošnjom po stanovniku oko 20 posto iznad prosjeka. Češka, Grčka, Slovačka, Poljska i Slovenija čine grupu zemalja s potrošnjom 20 do 25 posto ispod prosjeka EU.

Ukoliko bismo željeli da se bar malo približimo Slovačkoj, Poljskoj, o Austriji da i ne govorimo, država jednostavno mora da shvati da to što stalno dobijamo pohvale da imamo dobru radnu snagu ništa ne vrijedi za nju sve dok istu tu radnu snagu ne počnu plaćati onako kako treba, odnosno kako ta ista radna snaga ne bi otišla u druge zemlje gdje će se njen rad više cijeniti, ali i više plaćati.

Svi znamo da naš standard nije ni približan onome u pojedinim zemljama EU. Prema podacima iz Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH u 2015, koju je ove godine objavila Agencija za statistiku BiH, prosječno domaćinstvo u toj godini imalo je 2,9 članova i trošilo je 1.408 KM mjesečno, od toga 415 KM za hranu i pića i 992 KM za neprehrambene proizvode i usluge.

Podaci koje je objavila Agencija za statistiku prikupljeni su u okviru realizacije Ankete o potrošnji domaćinstava, koja se provodi svake četiri godine, te je tako prethodna, koja služi za poređenje sa novim podacima, provedena 2011.

Poredeći posljednje podatke sa onim iz 2011. godine, dolazi se do zabrinjavajućeg podatka da je prosječna brojnost domaćinstava opala sa 3,1 na 2,9 članova, što govori o negativnom prirodnom priraštaju stanovništva, a u istom četverogodišnjem periodu mjesečna potrošnja domaćinstava pala je za 10,3 posto.

Svi ovi podaci ne idu nam u prilog. Negativan je prirodni priraštaj, kupovna moć nam je sve lošija i ukoliko ne želimo da i na ovom polju ostanemo na samom dnu ljestvice, jedini izlaz jeste u povećanju plata. Valjda se i poslodavci toga dosjete.