Harbaš: Sektor bioenergije u BiH ograničen zakonodavnim okvirima

Barijere i šanse unapređenja sektora bioenergije u BiH, bila je jedan od tema panel diskusije na sajmu Energa 2017.

Nihad Harbaš, ekspert za energijsku efikasnost, bio je moderator ovog panela i za Akta.ba je kazao da ono što se postavlja kao prva barijera u ovom sektoru jeste zakonodavni okvir koji nije uređen, od Zakona o šumama do nekih podzakonskih akata.

"Praksa je ukazala na činjenice koje sprječavaju da se konkretni projekti implementiraju. Dat je određeni feedback gdje treba da dođe do određenih unapređenje i donosioci odluka su ti koji trebaju da usvoje određene preporuke i da tako unaprijede taj sektor. Mnogo je tu problema, ali ide se ka rješavnju i stvaranju dobre klime", kazao je Harbaš.

Pored zakonodavnog okvira jako je bitan i finansijski okvir, kazao je Harbaš.

"Neophodno je da se zatvore mehanizmi finansiranja da li preko komercijalnih banaka, fondova ili drugih sistema podsticaja. Ukoliko je riječ o komercijalnim bankama neophodno je da sve bude jasno definisano kako ne bi došli do određenih rizika u kojima klijenti ne bi došli do nemogućnosti isplaćivanja svojih zaduženja", kazao je Harbaš.

U Europi postoje mehanizmi koji su odmakli od ovih koji su prisutni u BiH. Radi se o ECSO mehanizmima gdje privatni partneri investiraju a javni partner im obezbjeđuje određena sredstva.

Ukoliko se i u tome stvore određene barijere, Harbaš kaže da se onda pokreće pitanje Javnog- privatnog partnerstva. Koje je kod nas nažalost još uvijek ne razvijeno.

Istakao je da postoiji određane međunarodna pomoć koju država traba još više da intenzivira, da se pristupi dodatnim fondovima, kao i da se identifikuju nedostaci i otklone problemi. 

Međunarodne organizacije kao što su GIZ, USAID i UNDP su udružile svoja sredstva da pomognu i pruže tehničku asistenciju određenim projektima, kako u identifikaciji pilot-projekata tako i identifikaciji potencijala biomase, pa do same realizacije.

"Ono što je dosad urađeno pokazalo je da postoje privatni investitori koji mogu sirovinu kao sekundarnu, iskoristiti i stvoriti svoju konkurentsku prednost. Naravno, i da postoje potencijali biomase o čemu se dosta priča. Kada je riječ koje su to količine i na kojoj teritoriji se nalaze, GIZ je upravo pokrenuo istraživanje takvih činjenica, odnosno aktivnosti", kazao je Harbaš.

Jako je bitno i pored istraživanja i studija kada se donesu, objašnjava Harbaš, da se iskoriste za neku dobru stvar, odnosno korist da li u smislu da se promjeni propis, da bi se u konačnici privukli investitori, jer bez ulaganja nema ničega. 

I.M.