HE Dabar će uništiti park prirode Hutovo blato

25.07.2013. 13:19 / Izvor: Fena
HE Dabar će uništiti park prirode Hutovo blato

Klasična ponuda u Hutovom blatu - vožnja brodicom trenutno se ne može ostvariti jer nivo vode nije dovoljan. Umjesto da je nivo vode jedan metar, on sada iznosi 10 centimetara.

Klasična ponuda u Hutovom blatu - vožnja brodicom trenutno se ne može ostvariti jer nivo vode nije dovoljan. Umjesto da je nivo vode jedan metar, on sada iznosi 10 centimetara - potvrdio je za Agenciju FENA Zoran Mateljak stručni voditelj za Hutovo blato.

Naime, dosadašnji hidroenergetski zahvati u području sliva Trebišnjice, odnosno izgradnja infrastrukture u Popovom polju su močvarnom području Hutovog blata oduzeli 50 posto voda.

"To se odnosi na Deransku kasetu Hutovog blata, a ne Svitavsku. Eko sistem Hutovog blata dodatno je narušen izgradnjom hidroakumulacije Svitava, koja se koristi za proizvodnju električne energije. Ta akumulacija je oduzela pola vode drugom dijelu Hutovog blata, te je eko sistem teško stradao i dao veliki "udarac" ekonomskom boljitku ovog područja", kaže Mateljak.

Nepovoljni uslovi rezultirali su padom turista, te u hotelu Park, smještenom na brežuljku Karaotok u sklopu parka prirode Hutovo blato, trenutno boravi desetak gostiju, a kapaciteti su dva aparatmana i 14 soba što omogućava smještaj 34 gosta.

Direktor prodaje u hotelu Park Dragan Krunić za Fenu je kazao da se unatoč takvoj situaciji putem dodatnih aktivnosti nastoji održati turizam na zadovoljavajućem nivou.

"U proljeće je posjećenost dosta veća nego tokom ljetnih vrućina. U augustu se nadamo punom kapacitetu s obzirom na razna dešavanja, kao što je od 31. jula do 3. augusta tradicionalna umjetnička kolonija kada očekujemo goste iz cijele regije. Većoj posjećenosti ovog područja svakako će doprinijeti i Svjetsko prvenstvo u ribolovu od 5. do 12. augusta i snimanje filma Emira Kusturice", istakao je Krunić.

Uprkos njegovim očekivanjima, činjenica je da ako se dosadašnji odnos prema Hutovom blatu nastavi, najvrednijem močvarnom ekosistemu u BiH prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina, jer već sada endemske riblje vrste nestaju.

Za očuvanje turizma na području Parka prirode Hutovo blato primarno je, kaže Mateljak, pronalaziti rješenja iz Popovog polja kako bi neke vode vratili da bi se očuvali ostaci močvara koje imamo u delti Neretve.

Do potpune katastrofe u Hutovom blatu došlo bi ukoliko bi se projekat HE Dabar realizovao onako kako je planiran, što znači da bi se pola voda što je ostalo u Hutovom blatu okrenulo u drugom smjeru.

"Projekt HE Dabar ne samo da se ne može provesti, nego se treba i nadoknaditi dio voda koji je već oduzet Hutovom blatu", upozorava Mateljak.

Prema posljednjim analizama 187 vrsta ptica se mogu vidjeti i pronaći u Parku prirode Hutovo blato i na lokalitetima uz rijeku Neretvu i njene pritoke.

Međutim, „ smanjenje ptičije populacije je počelo od 1979. godine zbog preusmjeravanja voda Popovog polja, a posljednjih godina dolazi do dodatnog smanjenja broja ptica, jer javno preduzeće koje upravlja Hutovim blatom nije u mogućnosti finansirati lovočuvarsku službu“.

Sredstva za plate uposlenika lovočuvarske službe trebala bi osigurati Vlada HNK.

Zbog toga je danas veoma razvijen krivolov u Hutovom blato, koji istrebljuje i to malo ptica što je ostalo.

"To vodi ka još jednom problemu - nemogućnosti sprovođenja projekta poput „Promatranja ptica“ za koje su osigurana međunarodna sredstva. Dok god na ovom području postoji krivolov ti projekti se ne mogu provesti", poručio je Mateljak.

Nadležno ministarstvo za rješenje ovog problema je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, koje je u ranijem periodu navelo da je jedno od njegovih strateških opredjeljenja upravo veliki potencijal koje područje Parka prirode Hutovo blato nudi za razvoj održivog turizma.

Na osnovu stanja na terenu vidi se da ovo ministarstvo još ne poduzima aktivnosti na suzbijanju krivolova i rješavanja drugih problema u Hutovom blatu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti