Mirno rješavanje radnih sporova predloženo radi rasterećenja sudova

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH usvojili su Nacrt zakona o mirnom rješavanju sporova koji predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa, kroz jednu vrstu socijalnog dijaloga potpomognutu od miritelja i arbitara.

"Uvođenje ove vrste rješavanja radnih sporova Federalna vlada predložila je radi rasterećenja sudova, kao i unapređenja pristupa pravdi, kao jednog od temeljnih ljudskih prava propisanih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih  sloboda", izjavio je Feni dopremijer Vlade FBiH i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

Cilj tog zakona je da se u postupku zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristranosti i nezavisnosti, uz stručnu pomoć miritelja i arbitra, u relativno kratkom roku postigne dogovor u vezi sa predmetom individualnog i kolektivnog radnog spora.

"Mirno rješavanje radnih sporova u skladu s tim zakonom zasniva se na načelu dobrovoljnosti strana u sporu na način da se rješavanje istih sporova povjeri mirovnom vijeću, koje može biti formirano za teritoriju Federacije BiH i kantona", istakao je Drljača.

Navedeno zakonsko rješenje utvrđuje postupak mirovnih rješavanja radnih sporova te propisuje i obaveze strana u sporu, članova mirovnog vijeća, kao i ministarstava nadležnih za rad.

Ukoliko se postupak ne okonča u razumnom roku, koji, ističe Drljača, ne može biti duži od 30 dana ili se postupak mirenja okonča neuspješno, strane u sporu mogu rješavanje istog spora sporazumno povjeriti arbitražnom vijeću, čija je odluka obavezujuća.

Također, propisan je način izbora miritelja i arbitra, te uslovi koje moraju ispunjavati.

"Ovaj način postupanja ne osporava pravo da strane u postupku svoje pravo ostvare putem suda", rekao je ministar Drljača.

Poslanici parlamentarne većine pohvalili su izradu navedenog zakona smatrajući da može doprinijeti pravnoj sigurnosti i vladavini prava u Federaciji BiH.

Opozicija je mišljenja da se tim zakonom samo produžava rok za mirno rješavanje sporova te da se bez tog zakona ljudi mogu dogovarati.

Usvajanjem nacrta zakona o mirnom rješavanju sporova, Predstavnički dom zaključio je da može poslužiti za izradu prijedloga zakona nakon što se provede javna rasprava u trajanju od 60 dana.