Mjerenje indeksa poslovnog povjerenja i povjerenja potrošača u BiH

Juče je u u organizaciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) pri Vijeću ministara BiH i GIZ-a u ime Njemačke vlade održana poludnevna konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja ekonomskih trendova u Bosni i Hercegovini.

Učesnici konferencije bili su predstavnici domaćih i stranih institucija, te privredni sektor u BiH. Radi se o dvogodišnjem projektu kontinuiranog istraživanja poslovnog povjerenja i povjerenja potrošača u BiH koji u ime njemačke vlade provodi GIZ zajedno sa DEP-om. U proteklih 15 mjeseci trajanja projekta, provedeno je ukupno 5 od 8 planiranih kvartalnih istraživanja. Posebna važnost ove konferencije je u tome što su na njoj učestvovali i predstavnici kompanija u BiH koje učestvuju u navedenom istraživanju, ili će tek učestvovati.

Konferenciju su otvorili direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, Zoran Zeljko i direktorica GIZ-a za BiH, Dr. Brigitte Heuel-Rolf. Na konferenciji se obratio između ostalih i dr. Gernot Nerb iz ifo-instituta iz Minhena, vodeće institucije u oblasti ekonomskih istraživanja u Njemačkoj. U svom obraćanju dr. Nerb se osvrnuo na metodologiju putem koje Ifo-institut radi mjerenje i korištenje svih indeksa poslovnog povjerenja i povjerenja potrošača. Posebno je naglasio mogućnosti korištenja rezultata mjerenja navedenih indeksa, prije svega u kreiranju ekonomskih politika, ekonomskom planiranju i praćenju kratkoročnih ekonomskih trendova. Dr. Nerb je predstavio i izglede za svjetsku ekonomiju sa posebnim osvrtom na ekonomiju EU – prognoze bazirane na osnovu EU harmoniziranog programa anketa biznisa i potrošača, te Ifo anketa biznisa.

Dino Đipa, direktor agencije Prism Research & Consulting koja u ime Direkcije za ekonomsko planiranje i GIZ-a vrši navedeno istraživanje, predstavio je rezultate istraživanja. U periodu od juna 2015 pa do oktobra 2016 godine sprovedeno je ukupno pet kvartalnih istraživanja – anketa. Svako pojedinačno istraživanje je sprovedeno na slučajnim i reprezentativnim uzorcima potrošača (n=1000 domaćinstava) odnosno kompanija (n=1200 kompanija, po 300 kompanija iz svakog od četiri sektora: industrijska proizvodnja, usluge, trgovina i građevinarstvo).

Važnost ovakvih istraživanja se sastoji u tome što ekonomija i ekonomski razvoj jedne zemlje zavise u velikoj mjeri od očekivanja i ponašanja privrednika i samih potrošača. Rezultati ovakvih istraživanja daju bitne informacije za praćenje ekonomije, kratkoročna predviđanja i ekonomska istraživanja, te upotpunjuju službene statistike. Njemačka, kao i većina drugih razvijenih zemalja, provodi ovu vrstu istraživanje na mjesečnoj osnovi i svaki mjesec u isto vrijeme objavljuje rezultate istraživanja tj. stavlja ih na raspolaganje zainteresiranoj javnosti. Osim toga, pomoću ovog istraživanja se ekonomija BiH može porediti sa ekonomijom svih zemalja Evropske unije kao i zemljama kandidatima iz regiona – Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom.

Neki od najvažnijih rezultata koji su predstavljeni su:

1. Građani BiH u proteklih 15 mjeseci su kontinuirano oprezno optimističniji po pitanju ekonomske situacije u njihovim domaćinstvima. Ali su i manje optimistični kad je u pitanju percepcija kretanja ekonomije u zemlji i situacija s nezaposlenošću. Indeks povjerenja potrošača je znatno niži od prosjeka na nivou Evropske unije, ali nije i najniži.

2.Po pitanju indeksa poslovnog povjerenja, bilježimo najveći uspon indeksa poslovnog povjerenja u sektoru industrije. Ti podaci se slažu sa ostalim statističkim podacima iz sektora industrijske proizvodnje u BiH koji bilježi znatan rast. Najpozitivniji rezultati indeksa poslovnog povjerenja u BiH su u sektoru usluga (ali niži od prosjeka na nivou EU), te sektora trgovine (nešto veći od prosjeka na nivou EU). Što se tiče sektora građevine, zabilježen je konstantan rast ovog indeksa u posljednja tri kvartala. Međutim, taj indeks je i dalje u negativnoj zoni, dok je indeks u zemljama EU u pozitivnoj zoni.

Svi rezultati uzeti zajedno se izražavaju u vrijednosti kompozitnog Indeksa ekonomskog sentimenta.

Vrijednost tog indeksa je prilično stabilna u BiH kao i u drugim zemljama EU. Vrijednost tog indeksa je u BiH znatno niža od vrijednosti istog indeksa u zemljama EU.

Imajući u vidu dosadašnje rezultate projekta u okviru kojeg se sprovode ova ekonomska istraživanja, na konferenciji je konstatirano da se u BiH bez većih problema može implementoirati standardna, naučno dokazana metodologije mjerenja indeksa poslovnog povjerenja i povjerenja potrošača, i da su dobijeni rezultati usporedivi sa glavnim indeksima koji se koriste u zemljama Evropske unije i šire. Osim toga, konstatirano je kako rezultati ovog istraživanja mogu pomoći Direkciji za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara u mjerenju poslovne klime u BiH, kao vrlo važnom aspektu Reformske agende, te preciznijem prognoziranju budućih ekonomskih tokova u zemlji.