Održan AHK-briefing o pravnim posljedicama "slučaja Agrokor"

Povodom vijesti o vanrednoj upravi u AGROKOR-u, koja je uzdrmala regionalno tržište i poslovne partnere hrvatskog maloprodajnog konglomerata, u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u BiH, te njegovog člana "Zajedničke advokatske kancelarije Emina Saračević i Adis Gazibegović" i mreže neovisnih advokatskih ureda iz Hrvatske, Slovenije i Srbije "+Partners", u Sarajevu je održan poslovni briefing pod nazivom “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”.

Tom prilikom, veliki broj prijavljenih učesnika iz različitih sektora privrednog života u BiH, su se mogli upoznati sa relevantnim pravnim aspektima koji proizilaze iz situacije u AGROKOR-u.

S obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi s konsolidiranim ukupnim prihodom od cca. 7,75 milijardi eura i gotovo 60.000 zaposlenika, a u vezi sa kojom je usvojen sasvim novi propis temeljem kojeg bi se odgovorilo na krizu ovog privrednog giganta - tzv. Lex Agrokor, to su stručnjaci iz privrednog prava BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije prisutnim prezentirali ključne aspekte o samom postupku po novom zakonu, poziciji povjerilaca, strukturi duga, indirektnim efektima, te mogućim ishodima za zainteresovane strane na relevantnim tržištima.

Kada je u u pitanju uticaj krize Agrokora na tržište BiH, neki od zaključaka koji su doneseni su da je potrebno egzaktno utvrditi stanje društava AGROKORa u BiH

Također, svi nadležni organi moraju provoditi intenzivan monitoring rada društava AGROKOR-a u BiH, a naročito u smislu kontrole transakcija sa osnivačima. Osim toga, nužno je utvrditi projekciju dinamike izmirenja obaveza prema dobavljačima. Inače, zvaničnici u BiH očekuju da će im između 23-25. maja biti dostavljen Plan aktivnosti na stabilizaciji stanja u Agrokoru od strane vanrednog povjerenika g. Ramljaka, temeljem kojeg se očekuje definiranje i poduzimanje odgovarajućih mjera u BiH.

U nastavku pogledajte dio prezentacije Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Europe

Posljedice koje su u BiH već nastale slijedom krize hrvatskog AGROKOR-a:

• Nemogućnost BiH društava AGROKOR-a da blagovremeno izmiruju obaveze prema dobavljačima

• Na kraju 2016. godine društva AGROKOR Koncerna u BiH su dugovala oko 318 miliona KM, od čega dug prema domaćim dobavljačima iznosi oko 170 miliona KM

• Najveći dužnik je Konzum d.o.o. Sarajevo, jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u Bosni i Hercegovini

Negativne posljedice krize do kojih bi tek moglo doći

 • Prijenos kapitala iz BiH društava AGROKOR-a na društva iz Hrvatske, čime bi moglo doći do slabljenja stanja BiH društava AGROKOR-a

• Zalaganje imovine BiH društava AGROKOR-a kako bi se obezbijedile obaveze osnivača

• Gubitak radnih mjesta u BiH društvima AGROKOR-a

• Potpuna nelikvidnost BiH društava AGROKOR-a i njihov odlazak u stečaj

• Prodaja udjela i/ili imovine BiH društava AGROKOR-a pod nepovoljnim uslovima

• Nemogućnost namirenja potraživanja koje imaju BiH dobavljači

• Ugrožavanje nastavka poslovanja dobavljača

• Slabljenje ukupnih finansijskih tokova i stanja javnih prihoda u BiH

 Stanje relevantne legislative u BiH

 • Za razliku od Hrvatske i Slovenije u BiH nije usvojen poseban propis u cilju sprječavanja negativnih posljedica krize. MVTEO je međutim uputilo Informaciju o posljedicama krize

AGROKOR-a na ekonomiju BiH koju je usvojilo Vijeće ministara BiH/Zastupnički dom Parlamentarne skupština BiH

• Pored redovnih mehanizama kontrole nad zakonitošću rada pravnih lica postoje specifični mehanizmi zaštite predviđeni pojedinim propisima u BiH

• Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, Zakoni o deviznom poslovanju i Zakoni o porezu na dobit predviđaju da se isplata dobiti osnivaču može vršiti samo ukoliko su podmirene sve porezne obaveze kao i sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa te potraživanja radnika iz radnih odnosa – ovim se štite javni prihodi i potraživanja radnika

 Posljedice otvaranja stečajnog postupka

 Posljedice otvaranja stečajnog postupka nad nelikvidnim BiH društvima AGROKOR-a:

• ograničavanje mogućnosti osnivača da upravlja imovinom društva

• upravljanje nad društvom preuzima stečajni upravnik

• jedan od donosioca odluka u pogledu imovine društva postaje odbor povjerilaca kao jedan od organa stečajnog postupka

• sva imovina dužnika se unovčava i namiruju se potraživanja

• postoji zakonska mogućnost restruktuiranja dužnika ukoliko postoje preduslovi za to

 Pravna sredstva koja su na raspolaganju dobavljačima

• pribavljanje sredstava obezbjeđenja potraživanja

• eventualna kompenzacija

• iniciranje stečajnog postupka protiv dužnika

• ukoliko je dužnik sam AGROKOR d.d. Zagreb ili njegovo povezano društvo sa sjedištem u Hrvatskoj, podnošenje prijave potraživanja pred nadležnim sudom u Hrvatskoj