Pogledajte glavne krivce za sporo izdavanje građevinskih dozvola

Postojeći postupak izdavanja građevinskih dozvola ne osigurava brzo i jednostavno izdavanje građevinskih dozvola.

Razlog je, prije svega, jer općine/gradovi ne rade dovoljno na tome da osiguraju potrebne informacije za relevantne za investitore kako bi se ubrzao postupak izdavanja građevinskih dozvola.

Revizori su utvrdili da općine/gradovi nisu poduzele aktivnosti kako bi olakšale postupak prikupljanja dokumentacije neophodne za izdavanje građevinskih dozvola.

Nadležene institucije nisu za svih ovih 20 godina uspjele donijeti prostorno-plansku dokumenataciju koja bi olakšala postupak izdavanja građevinskih dozvola.

Također, jedna od slučajeva koji usporava izdavanje dozvola je što institucije ne uključuju zainteresirane strane (susjede) po službenoj dužnosti u postupak izdavanja građevinskih dozvola, čime se prolongira izdavanje građevinskih dozvola.

Najznačajnije aktivnosti općina/gradova u pogledu smanjenja nelegalne gradnje, odnosne se na legalizaciju odnosno izdavanje naknadnih građevinskih dozvola.

Revizori su analizom izuzete dokumentacije i regulative relevantne za predmet revizije, uočili da investitor, pored ostalih dokumenata neophodnih za dobivanje građevinske dozvole, pribavlja i dokumente koje izdaje općina, dakle isti organ, a često i ista općinska služba koja vodi predmetni postupak.

Investitor je, također, dužan prikupiti suglasnosti i mišljenja od javnih institucija/poduzeća koja su sudjelovala u izradi različitih prostorno-planskih dokumenata, što ukazuje da u ovoj fazi može doći do dupliranja koraka.

Naime, navedene institucije/poduzeća, prilikom sudjelovanja u izradi prostorno-planskih dokumenata, utvrđuju urbanističko-tehničke uslove gradnje za svaku pojedinačnu lokaciju iz prostornog plana. ''Uprkos tome, investitor je dužan da, u postupku dobivanja građevinske dozvole, ponovno od istih javnih institucija/poduzeća traži utvrđivanje tehničkih uvjeta gradnje za konkretnu lokaciju“, navode revizori.

I pored navedenoga, prilikom prikupljanja predmetnih dokumenata potrebno je da investitor pokrene posebne postupke.

Postupci najčešće imaju karakter upravnih postupaka što od investitora zahtijeva da, prije podnošenja samog zahtjeva poduzme dodatne administrativne korake.

To podrazumijeva pribavljanje dodatne dokumentacije, izradu elaborata i sl. Ovaj slučaj se može ilustrirati na primjeru okolinske dozvole, suglasnosti za priključenje na javni put, poljoprivredne suglasnosti, veterinarske suglasnosti, suglasnosti za zaštitu od požara i dr.

Prema analizi učinka koju je radio Ured za reviziju javnih institucija Federacije  jedan od glavnih razloga otežavanja i usporavanja postupak izdavanja urbanističke saglasnosti je nepostojanje ili zastarjelost prostorno-planskih dokumenata koji obuhvataju područje općine/grada, obzirom da su prostorno-planski dokumenti osnova za izdavanje predmetne suglasnosti.

U slučaju nepostojanja odgovarajućih prostorno-planskih dokumenata, zahtjev investitora se dostavlja na mišljenje instituciji nadležnoj za planiranje i programiranje prostornog uređenja u kantonu, ili posebno imenovanoj komisiji za davanje stručne ocjene. Navedena procedura može potrajati i do dva mjeseca što u konačnici utiče na trajanje postupka izdavanja urbanističke suglasnosti.

Revizija je došla do nalaza da je u 40% općina/gradova nije donesen prostorni plan istih. U općinama/gradovima u kojima su prostorni planovi doneseni utvrđeno je da 33% prostornih planova nije usaglašeno sa prostornim planom kantona, a 40% općinskih/prostornih planova je doneseno prije više od 10 godina.

Revizori su uočili da je jedna od glavnih načina borbe nadležnih institucija u uvuđenje reda u ovu oblast nije donišenje i usklađivanje prostorne planske dokumentacije nego legalizacija nelegalno izgrađenih objekata.

Što se tiče stanja urbanističkih planova, utvrđeno je da 37% općina nema donesene sve potrebne urbanističke planove. Istovremeno, u općinama u kojima su doneseni urbanistički planovi, njih 62% nije usuglašeno sa prostornim planom općine.