Pogubljeni u tranziciji: Kako BiH ekonomski može krenuti naprijed?

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Pogubljeni u tranziciji: Kako BiH ekonomski može krenuti naprijed?

17.07.2017. 09:58 / Izvor: Akta.ba

Bosna i Hercegovina u 2017. godini na svom putu nalazi se u kružnom toku sa više različitih mogućih izlaza, ali bez jasne vizije kuda krenuti. Za bilo koji izlaz neophodan je konsenzus politike, kojeg nema. Ovako postavljen put ne vodi nigdje.

Zanimljivo je da nas centrifugalna sila ne može izbaciti iz ovog kružnog toka, zbog nedovoljnog ubrzanja i/ili nedostatka kontinuiranog intenziteta. Bosna i Hercegovina, 22 godine od završetka rata, pod uticajem neoliberalne koncepcije nametnute sa Zapada, uz neefikasnu demokratiju i politiku koja je sama sebi svrha, uništava makroekonomski ambijent za život, poslovanje i ekonomski napredak.

Danas, kada analiziramo gdje se BiH uopšte nalazi u ekonomskom smislu, možemo kazati da smo na nivou ekonomija Zapada 1930-tih godina, koje je obilježilo stanje liberalnog 'divljeg' kapitalizma, koji je iskoristio sve slabosti države i proizveo visoku nezaposlenost, jedan od glavnih uzroka Velikeekonomske krize.

Međutim, položaj Bosne i Hercegovine u odnosu na zemlje Zapada iz ovog doba je mnogo lošiji, s obzirom da zemlje okruženja i glavni ekonomoski partneri Bosne i Hercegovine više nisu u ovoj situaciji, te da su u 21. vijeku informatizacija i prenos informacija znatno napredniji nego prije sto godina, što dodatno pogoršava privredni ambijent, jer globalne kompanije svojim investicijama zbog kvalitetnijih informacija o stanju u svijetu zaobilaze našu zemlju.

Postavlja se pitanje kako su onda Zapadne zemlje izašle iz Velike ekonomske krize, prouzrokovane ponajviše visokom nezaposlenošću, koja je i tada bila znatno manja nego što je u BiH sada? Rješenjeje pronađeno u državnim investicijskim projektima, kao i regulaciji pravila u svim segmentima, gdje suprimjećene nesavršenosti, tj. ekstremi na tržištu.

Liberalne ideje su u vrijeme Velike ekonomske krize napuštene, jer nisu mogle da riješe nesavršenosti tržišta poput nezaposlenosti, eksternalija i niskoprofitabilnih javnih dobara. Naime, tržište rada nije savršeno i ne može funkcionisati samostalno, jer postoji određena cijena rada za koju neće nikoraditi, tj. ljudi će radije biti nezaposleni nego raditi za minimalac, koji ne može obezbjediti njihovu egzistenciju.

DA LI POSTOJI IZLAZ IZ OVAKVE SITUACIJE?

Kako bi pronašli svoj put neophodno je definisati jasnu ekonomsku politiku, koja će napustiti liberalni kapitalizam prošlog vijeka i okrenuti se kapitalizmu, koji je jasno uokviren pravilima. Iako je Bosna i Hercegovina država sa složenim unutrašnjim uređenjem, što znatno otežava ekonomiju, moguće je i unutar ovakvog uređenja stvoriti pozitivan ekonomski ambijent.

Zbog svoje složenosti neophodno je naglasiti prednosti Bosne i Hercegovine, kao što je niska standardna stopa PDV-a od 17%. Samo Luksemburg ima ovako nisku stopu PDV-a u EU, što Bosni iHercegovini može dati konkurentsku prednost, koju treba iskoristiti. Također, u Bosni i Hercegovini su veoma niske stope poreza na dobit i poreza na dohodak sa stopama od 10%.

Bosna i Hercegovina sa monetarnog aspekta vrlo uspješno održava kurs valute vezanjem za euro, iakobi postojale prednosti i kad isti ne bi bio fiksiran. Ipak, dok nema čvrstih mehanizama i pravila ovo je trenutno najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina je, kao i sve ostale države svijeta (osim integracije Istočne Njemačke sa Zapadnom Njemačkom), neuspješno sprovela većinu privatizacije. Nastavak privatizacije koji zagovaraju međunarodne finansijske institucije, treba detaljno analizirati, te ukoliko je moguće ista preduzeća učiniti efikasnim imenovanjem najboljih stručnjaka u uprave preduzeća, koji će  unaprijediti poslovanje, uraditi restruktuiranje kadrovskih potreba, gdje bi ostali samo najbolji, a ne najpodobniji.

Najveće prilike Bosne i Hercegovine su njeni investicioni potencijali. Naime, u Bosni i Hercegovini je neophodno izgraditi značajne infrastrukturne objekte, kao što su autoputevi, regionalne mreže, 4G mreža, digitalizacija televizije, izgradnja energetskih objekata, koji će crpiti struju iz obnovljivih izvora (vjetar, voda, sunce), poboljšanje pružanja javnih usluga (izgradnjom objekata i nabavkom opreme i korištenjem informacionih tehnologija u policiji, zdravstvu, školstvu).

Slabosti ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine su visoka nezaposlenost, sa komplikovanim poreskim sistemom (direktni porezi i doprinosi) sa visokim stopama, koje destimulišu zapošljavanje i uzrokuju visoke stope rada na crno, te plaćanja dijela plate 'u koverti' mimo fiskalnog sistema.

Veoma duge procedure registracije novih poslovnih subjekata i dobivanja građevinskih i drugih dozvola, veliki broj parafiskalnih nameta, blage kazne za prekršitelje te veoma nizak nivo kvalitetne kontrole (mogućnost podmićivanja, izbjegavanja i korištenja 'rupa' u zakonu).

POTREBNO JE KRENUTI SA INFORMATIZACIJOM U SVIM SFERAMA

Upravo u ovom segmentu, potrebno je uraditi najviše reformi, kako bi se napravio poslovni ambijent, gdje će stope doprinosa i direktnih poreza na plate biti niže i gdje će se preduzeće moći registrovati i razne dozvole dobiti za nekoliko dana. Na taj način možemo krenuti putem bržeg ekonomskog rasta, zapošljavanja i zadržavanja radne snage, prije svega mladih u BiH.

Bosna i Hercegovina ima potrebu i odgovornost da edukuje stanovništvo da koristi domaće proizvode, da stvori povjerenje u sistem i proizvode koji se nude na tržištu, te da se stvore uslovi reda i discipline, kao što su u zemljama zapada, a u cilju stvaranja nade u bolji život putem ekonomskog napretka.

Na kraju, makroekonomska politika Bosne i Hercegovine treba da iskoristi prednosti državnog intervencionizma kako bi se uklonile i popravile nesavršenosti liberalno postavljenog tržišta. Aktuelni primjeri upravo tih nesavršenosti su proizvođači malina i smilja i problemi koje imaju na tržištu.

Također, potrebno je krenuti sa informatizacijom u svim sferama (elektronske zdravstvene knjižice ikartoni), elektronska registracija i dobijanje dozvola i dr., kako bi se poboljšao ekonomski ambijent,što će stvoriti uslove za jači ekonomski rast i razvoj uz poboljšanje životnog standarda stanovništa.

Tekst pripremili makroekonomski analitičari: mr. sc. Dino Hadžialić i mr. sc. Faruk Hadžić

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti