Priprema se analiza finansijskih mogućnosti za eventualno povećanje penzija

02.08.2017. 08:39 / Izvor: Oslobođenje
Priprema se analiza finansijskih mogućnosti za eventualno povećanje penzija

Mi pripremamo te finansijske pokazatelje i na Vladi će biti odlukama se izvuku zaključci na osnovu tih podataka, kaže Krnjić.

Federalni zavod PIO/MIO (FZ) dobio je zahtjev iz Vlade Federacije BiH da joj pripremi i dostavi finansijske pokazatelje, a sve povodom zahtjeva Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH za povećanje penzija za 10 posto, počevši od isplate avgustovske penzije.

Delegacija penzionera se, podsjetimo, sastala u petak sa dopremijerom i ministrom rada i socijalne politike Veskom Drljačom, a jedan od zaključaka je bio i taj da FZ pripremi analizu flnansijskih mogućnosti za eventualno povećanje penzija. Ta analiza trebala bi biti razmatrana na ovosedmičnoj sjednici Vlade, kojabi onda trebala odlučiti da li i kako ispuniti zahtjev penzionera. Penzioneri su odučili da će ukoliko se avgustovske penzije ne povećaju svim penzionerima za 10 posto, 14. septembra izaći na proteste.

"Mi pripremamo te finansijske pokazatelje i na Vladi će biti odlukama se izvuku zaključci na osnovu tih podataka. Mi, naravno, ne možemo o tome odlučivati. Mogu reći da bilo kakva finansijska korekcija na temeljima starog zakona ne bi bila dobra, naša preporuka je svakako usvojiti novi zakon i onda korigirati penzije u skladu sa finansijskim mogućnostima. Vlada će se odlučiti", kaže nam Zijad Krnjić, direktor FZ-a.

Dodaje da je finansijska situacija FZ-a sad bolja, da je došlo do djelomične konsolidacije, smanjeno je korištenje revolving kredita, pa se plaćaju i manje kamate, ali se redovnost isplata penzija ipak održava zahvaljujući tom kreditu. Iz deficita se još nije izašlo i on trenutno iznosi 165 miliona KM.

"Trend je i po pitanju naplate doprinosa zadovoljavajući, pa ćemo vidjeti. No, kad je u pitanju zahtjev penzionera, tu su dva ključna problema. Jedan je ova usvojena izmjena i dopuna sadašnjeg Zakona o PIO na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. To bi nas, ukoliko konačno bude prihvaćeno, vratilo opet u veći deficit i gubitke, s tim izmjenama i dopunama ne bismo mogli održati ni ovaj nivo penzija. Drugo pitanje je da povećanje penzija po sadašnjem zakonu može ići samo linearno. To znači da bi se i one najmanje i one najviše penzije povećale za 10 posto. Tako bi oni s penzijom od 326 KM dobili 32, a oni od 2.174 KM dobili bi 217 povećanja. Još je, kao najobjektivnije rješenje, usvajanje novog zakona o PIO, pa onda na temelju njega izvršiti usklađivanje, što bi bilo mnogo pravednije, a njime bi se postigla i bolja osnova za dugoročnu stabilnost. Po mom sudu, ukoliko bi se povećanje radilo po sadašnjem zakonu, bilo bi to veća šteta nego korist. Sada nema drugog zakonskog osnova, nego povećanje koeficijenta, a to je povećanje svima onima s malim penzijama malo, a onima s većim više. Mislim da to nije cilj ni penzionera, da ni oni to ne smatraju pravednim i funkcionalnim", pojašnjava Krnjić.

Podsjeća na opasnost ukoliko se pomenute izmjene sadašnjeg Zakona o PIO konačno usvoje i stupe na snagu, jer se, prema njegovim riječima, omogućava nilaclim penzionerima to pravo: "A to je i u suprotnosti sa strategijom koju je Parlament FBiH usvojio i kojom se propisuje, kao što je svugdje i trend, da se postepeno povećava granica za odlazak u penziju."

Sadašnji penzioneri, također, vide opasnost po svoje penzije od ove izmjene.

Predlagač ove izmjene i dopune bio je SDPBiH, a Elvir Karajbić, šef Kluba poslanika SDP-a, u petak je, podsjetimo, kazao da se radi o mogućnosti odlaska u penziju žena sa 55 godina starosti i 30 godina uplaćenih doprinosa, te o muškarcima starim 60 godina i 35 godina uplaćenih doprinosa: "Javnost mora znati da se u ovom slučaju ne radi o izmjenama zakona koje nekome nešto poklanjaju, nego omogućavaju ljudima da počnu koristiti pošteno zarađene penzije pod istim uslovima kao i svi oni koji su to ostvarili do kraja 2015."

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti