Sa rada i kapitala fokus pomjeriti na oporezivanje potrošnje

Zbog sve veće krize i nezaposlenosti koja se osjeća u BiH u posljednje vrijeme veoma je veliki broj zagovornika potrebe reforme fiskalnog sustava. Stručnjaci navode da porezna konkurentnost predstavlja jednu od najbitnijih odrednica ukupne konkurentnosti zemlje.

Njome se države međusobno natječu u privlačenju stranih direktnih investicija, što presudno utječe na gospodarski i ukupan ekonomski rast.

Budući da Bosna i Hercegovina sa ostalim državama iz okruženja konkurira za međunarodni kapital potrebno je da ovo područje učinimo privlačnom za investitore.

Poredeći strukturu fiskalnih sustava u regiji vidi se da BiH ima relativno visoke troškove radne snage, dok je stopa poreza na dodanu vrijednost jedna od najnižih u okruženju, navodi se u analizi koju je uradio Centar za politike i upravljanje (CPU).

Navodi da od početka globalne ekonomske krize, gotovo u svim zemljama EU primjetan trend rasta stopa indirektnih poreza (PDV, akcize i carine), što je stvorilo mogućnost za rasterećenje gospodarstva smanjenjem direktnih poreza koji opterećuju rad i kapital.

S druge strane, od 2006. godine, kada je uveden porez na dodatu vrijednost u Bosni i Hercegovini iznosi 17% što je poslije Kosova (16%) ujedno i najniža stopa od svih zemalja Zapadnog Balkana.

Osim toga, usporednom analizom je uočeno da su BiH i Makedonija jedine zemlje u regiji koje u proteklom razdoblju nisu podizale stopu PDV-a.

Navode da stoga postoji mogućnost da se promijeni struktura i izvori poreza, tako što bi se fokus pomjerio sa rada i kapitala ka oprezivanju potrošnje.  

Kao bitno navode da bi ove reforme trebale imati neutralan fiskalni efekat, te da ne predviđaju rast prihoda za državu.

MMF se također zalaže za reformu poreznih sustava u pravcu većeg udjela oporezivanja potrošnje u odnosu na oporezivanje rada i kapitala, smatrajući potrošnju manje promjenjivom poreskom osnovicom u odnosu na plaće zaposlenih i dobit, što utječe na stabilnije javne prihode. 

I Federalni zavod za programiranje razvoja (FZZPR) je nedavno objavio analizu “Porezna reforma u funkciji investiranja i zapošljavanja” i u kojem je iznio svoj prijedlog rasterećenja gospodarstva. Prema tom prijedlogu, porez na dohodak i doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje bi ostali isti, dok bi doprinosi za zdravstveno osiguranje i nezaposlene bili ukinuti i financirali bi se iz proračuna drugim vidovima poreza koji ne opterećuju gospodarstvo.

Navodi se da bi novi pristup poreznoj politici bi morale podržati ostale politike, jer bi u suprotnom efekti porezne reforme mogli biti neutralizirani djelovanjem drugih politika u suprotnom smjeru.

Kao način nadoknade izgubljenih poreznih prihoda, FZZPR predlaže povećanje akciza i uvođenje poreza koji ne opterećuju gospdoarstvo kao što su: uvođenje poreza na nepokretnu imovinu, uvođenje poreza na transakcije financijskih institucija, uvođenje posebnog poreza na luksuzne automobile, itd.

Tek kada se precizno ustanovi koliko bi se sredstava za financiranje javne potrošnje moglo osigurati ovim mjerama, predlaže se promjena stope PDV-a. Ukoliko bi se izgubljeni prihodi nadoknađivali isključivo povećanjem PDV-a, bila bi potrebna stopa od 22,5%, navodi se.

Stope doprinosa u regiji

Stope PDV-a u zemljama susjedstva i BiH

Za razliku od prijedloga FZZPR-a, iz organizacije Centar za poslovno upravljanje(CPU), smatraju da bi reforma fiskane strukture trebala biti jednostavnija i usmjerena na ograničeno smanjenje doprinosa za zdravstvu, dok bi se nedostajuća sredstva isključivo nadoknadila povećanjem stope PDV-a.

Oni predlažu dvije varijante.

Prva je - zbirna stopa na neto plate 65,25% - prosječna bruto izdvajanja za platu 1364 KM. Doprinos za zdravstveno osiguranje od 25,87% na neto plate bi bio umanjen za 8,48%, a ovo umanjenje bi se u cjelosti nadoknadilo povećanjem stope PDV-a na 20%.

Smanjenje stope doprinosa za zdravstvo u iznosu od 8,48% bi izazvalo gubitak javnih prihoda u visini od oko 368,2 miliona KM, što je oko 32,8% ukupnih prihoda za zdravstveno osiguranje od 1.123,3 milijarde KM. Ovaj iznos bi se u potpunosti nadoknadio povećanjem stope PDV-a na 20% što bi prema trenutnim projekcijama prihoda od PDV-a iznosilo oko 368, 2 miliona KM.

Kao varijantu II. vide- zbirna stopa na neto plate 59,59% - prosječna bruto izdvajanja za platu 1318 KM. Doprinos za zdravstveno osiguranje od 25,87% na neto plate bi bio umanjen za 14,14%, a ovo umanjenje bi se u cjelosti nadoknadilo povećanjem stope PDV-a na 22%.

''Smanjenje stope doprinosa za zdravstvo u iznosu od 14,14% bi izazvalo gubitak javnih prihoda u visini od oko 613,6 milijuna KM, što je oko 54,6% ukupnih prihoda za zdravstveno osiguranje od 1.123,3 milijarde KM. Ovaj iznos bi se u potpunosti nadoknadio povećanjem stope PDV-a na 22% što bi prema trenutnim projekcijama prihoda od PDV-a iznosilo oko 613,6 miliona KM'', navode iz CPU-a.

Da bi fiskalno rasterećenje rada pozitivno utjecalo na gospodarski rast, neophodno je da se značajan dio fiskalnog rasterećenja zadrži u poduzećima, tj. da se većim dijelom ne upotrijebi za povećanje neto zarada, premda bi veća privatna potrošnja i po tom osnovu uticala na prihode od PDV-a.

"U situaciji kada poslodavci teško ili po veoma visokim kamatnim stopama dobijaju kredite od banaka, rasterećenje bi značilo i veću platežnu sposobnost gospodarstva. Eventualni problemi u donošenju porezne reforme mogu se pojaviti zbog različite ustavne nadležnosti direktnih poreza (entiteti) i indirektnih poreza – PDV i akcize (državni nivo). Ovakva reforma bi zahtjevala sinhroniziranu aktivnost različitih nivoa vlasti i istovremene intevencije u državnom i entitetskim zakonodavstvima'', navodi se u ovoj analizi.

Smatraju da bi se kao posljedica manjih troškova rada povećala potražnja za radnom snagom. Navode da je putem rada na crno, rada na sivo i sniženja plata uz istovremeno povećanje naknada koje se ne oporezuju (topli obrok i troškovi prevoza), siva ekonomija je najprisutnija u oblasti rada.

Osim što poreska evazija dovodi do nelojalne konkurencije, preveliko oslanjanje na direktne poreze dovodi i do većih administrativnih troškova prikupjanja tih poreza, navode oni.

U analizi CPU-a se ističe da bi smanjenim oporezivanjem oblasti u kojima su porezne utaje najviše zastupljene (direktni porezi koji opterećuju rad) i povećanim oporezivanjem oblasti u kojima je siva ekonomija najmanje prisutna (porezi građana, akcize i PDV), automatski smanjio obim sive ekonomije.

D.K.