Sjeverni i sjeverozapadni krajevi RS-a potencijal za razvoj vinskog turizma
Razvoj vinogradarstva i vinarstva, zahvaljujući povoljnim prirodnim uslovima koji vladaju u ovim krajevima, istaču vinari, trebalo bi da prati ulaganje.
Povoljna klima, kvalitetno zemljište i konfiguracija terena uticali su na širenje vinograda na sjeveru i sjeverzapadu RS, a vinarije na ovom području prepoznali su i turisti koji sve češće kucaju na njihova vrata.
Za uzgoj vrhunskih sorta vinove loze, koje daju kvalietne kapljice vina, pogodim su se pokazali tereni oko Banjaluke, Čelinca, Laktaša, Kozarske Dubice, Prnjavora i Dervente. Dok se vino polako probija na tržištu, iz suprotnog smjera stižu sve veće grupe turista kojima su vinarije oduvijek bile mamac. Vinari istaču da bi ih bilo još više kada bi se poradilo na adekvatnoj turističkoj promociji i zakonskim izmjenama. Smatraju da bi, prije svega, trebalo razdvojiti male od većih vinarija, kao što je slučaj u susjednoj Hrvatskoj.
Bez obzira na pomenute prepreke, vinari ističu da imaju sve više turista koji obilaze njihova imanja. U seoskom domaćinstvu 'Banjac" u Kozarskoj Dubici, koje ima dva hektara vinograda i vinski podrum, kažu da im dolaze najavljne grupe i da posjetilaca ima iz raznih krajeva. S obzirom na to da se radi o seoskom turizmu izletničkog tipa, nemaju preciznu evidenciju broja posjeta.
"Inače radimo petkom, subotom i nedjeljom, ali za najavljene grupe otvaramo vrata svaki radni dan. Najviše posjetilaca je iz susjednih opština, ali ih ima i iz Slovenije, Austrije, Njemačke i drugih zemalja", kaže vlasnik domaćinstva Aleksandar Banjac.
Razvoj vinogradarstva i vinarstva, zahvaljujući povoljnim prirodnim uslovima koji vladaju u ovim krajevima, istaču vinari, trebalo bi da prati ulaganje, što bi omogućilo da vinski turizam postane poseban oblik turističke ponude.
"Da bi vinarije postale turistički objekat potrebna su veća ulaganja, a dovoljno bi bilo primjenjivati pravilnike koji su u primjeni u Hrvatskoj. Tamo, na primjer, imaju obuke za male podrumare, koji idu na jednomjesečni kurs i prema njihovom zakonu, postaju obučeni za proizvodnju vina. Osim toga, neophodne su veće subvencije i bolja stalana pomoć koja je za sada slabo izražena", kaže vlasnik vinarije "Popović" Zoran Popović.
I u čelinačkoj vinariji "Jungić" istaču da država treba pružita veću podršku tom sektoru kako bi bili prošireni vinogradi, a sa njima i proizvodnja vina.
"Trenuto imamo oko šest hektara zasada, a da razgledaju i fotografišu vinograde uglavnom dolaze naši ljudi iz inostranstva, ali i stranci kojih je bilo sa svih kontinenata", reko je vlasnik vinarije "Jungić" Željko Jungić.
U ovom segmentu turističke ponude daleko ispred svih je najveća vinarija u Srpskoj 'Podrumi Vukoje" iz Trebinja. Oni su podigli čuvenu vinsku cestu na kojoj turisti, osim u razgledanju vinograda i vrhunskom vinu, mogu uživati i u specijalitetima hercegovačke kuhinje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
