Deflacija u eurozoni blago produbljena u septembru

Pad potrošačkih cijena u eurozoni produbljen je u septembru na godišnjoj razini i iznosio je 0,3 posto, pritisnut kontinuiranim padom cijena energenata u uvjetima pandemije koronavirusa, pokazuju u petak prve procjene Eurostata.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u septembru minus 0,3 posto, nakon minus 0,2 posto u avgustu, izračunao je Eurostat.

U julu inflacija je još bila u pozitivnom području i iznosila je 0,4 posto.

Najnižu je razinu u razdoblju nakon izbijanja epidemije zabilježila u maju, kada se spustila na samo 0,1 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Eurozona tako bilježi deflaciju, prvi puta od 2016. godine, najvećim dijelom zbog pada cijena energenata, za 8,2 posto u usporedbi s prošlogodišnjim septembrom.

U avgustu energenti su bili jeftiniji za 7,8 posto, a najviše im je cijela pala u maju, za 11,9 posto.

Glavni su razlog pojeftinjenja energenata mjere suzbijanja pandemije koje su oštro srezale potražnju za gorivom.

Uteg inflaciji bili su i industrijski proizvodi, čije su cijene na godišnjoj razini u septembru pale 0,3 posto, nakon 0,1-postotnog pada u avgustu.

Među članicama eurozone najveći su pad cijena u septembruu prema prvim procjenama imali Grčka i Cipar, od 2,3 odnosno 1,9 posto.

Najvišu inflaciju imala je Slovačka, od 1,5 posto.

Najnovije Eurostatove procjene pokazuju da se inflacija na razini 19-članog gospodarstva još više udaljila od razine koju ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB), od nešto ispod dva posto.

I temeljna stopa inflacije, koja isključuje promjenjive cijene energanata i svježe hrane i važan je pokazatelj za kreiranje ECB-ove monetarne politike, usporila je u septembru, na 0,4 posto, s 0,6 posto u avgustu, pokazuju Eurostatove procjene.