Hrvatska na Bloombergovoj listi među 15 najjadnijih zemalja na svijetu
Na listi 15 najjadnijih su i Grčka, Španija, Portugal i Italija, koje još uvijek u potpunosti dovele u red javne finansije.
Hrvatska se ponovno našla na listi najgorih ekonomija, a prema Bloombergovoj listi 15 "najjadnijih" ekonomija Hrvatska je na 8. mjestu.
Indeks jada dobijen je kao jednostavan zbroj stope nezaposlenosti i promjena indeksa potrošačkih cijena, a na vrhu tabele zemalja u kojima je najteže živjeti i raditi su Venecuela, Argentina, Južnoafrička republika, Ukrajina i Grčka.
Rat u Ukrajini ostavio je teške posljedice na tamošnju privredu. Nezaposlenost će ove godine porasti na 9,5 posto, dok se inflacija za 2015. procjenjuje na 17,5 posto, dok je prošle godine iznosila 24,9 posto.
U najgoroj situaciji je Venecuela, gdje se inflacija procjenjuje na čak 78,5 posto. Osim toga, javljaju se nestašice osnovnih potrošačkih dobara, pa su došli u situaciju da im je susjedni Trinidad i Tobago ponudio razmjenu toaletnog papira za naftu.
Na listi 15 najjadnijih su i Grčka, Španija, Portugal i Italija, koje još uvijek u potpunosti dovele u red javne finansije.
Što se tiče Hrvatske, problemi su poznati. Privreda je šest godina u recesiji, a stopa nezaposlenosti je među najvišima u Evropi, prenosi Index.hr.
Iako je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježen blagi rast BDP-a, on nije ni izbliza dovoljan da bi potaknuo veće zapošljavanje, a upitno je i hoće li se pozitivan trend održati. Da bi se proglasio izlazak iz recesije potrebna su dva uzastopna kvartala rasta.
Nazire li se kraj hrvatske recesije?
Tromjesečni bruto domaći proizvod za četvrto tromjesečje 2014., prema prvoj procjeni, realno je veći za 0,3 posto u odnosu na isto tromjesečje 2013., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku Hrvatske objavljeni 27. februara.
Unatoč pozitivnijim pokazateljima u posljednjem tromjesečju 2014. je zaključena kao šesta recesijska godina, s realnim smanjenjem privrede od 0,4 posto.
Očekuje se da će podaci po sastavnicama BDP-a (najavljeni za 6. mart) potvrditi negativan doprinos domaće potražnje (osobne potrošnje, investicija i državne potrošnje) dok je negativna kretanja zasigurno ublažavala inostrana potražnja odnosno izvoz roba i usluga.
Kumulativno od početka krize Hrvatska je izgubila oko 12,4 posto realnog BDP-a vrativši se tako na nivo iz 2004/2005 godine, upozoravaju analitičari RBA.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
