Kako do uspješnog EU projekta: Najinformiraniji će biti i najuspješniji

Najvažnije je biti informiran, tko je najinformiraniji taj će biti i najuspješniji, poručila je Ivana Maletić, zastupnica Republike Hrvatske u EU parlamentu tokom predavanja na temu "Mogućnosti korištenja EU fondova za financiranje projekata u BiH", u okviru nedavno održane Konferencije EU projekti u Mostaru.

"Pretpristupna sredstva namijenjena su učenju korištenju velikih sredstava u budućnosti. Bosni i Hercegovini su se konačno otvorila i sredstva za poljoprivredu koja su važna poljoprivrednicima iz razloga da mogu naučiti kako raditi sa EU novcem", rekla je Ivana Maletić.

Kako je kazala, ono što je važno za razdoblje 2018. - 2020. godina je da se pojavljuje  63,4 miliona eura za poljoprivredu i ruralni razvoj za koje će se u 2019. godini raspisati prvi pozivi za projekte poljoprivrede. 

Tako će poljoprivrednici dobiti prvi poziv za modernizaciju proizvodnje, izgradnju objekata, kupovinu mehanizacije, kompletne proizvodne opreme koja im nedostaje i uspješni će biti oni koji imaju riješene imovinsko-pravne odnose, poručila je ona, dodajući da su za sada mali iznosi, ali je svakako dobra vježba.

Inače, pri osmišljavanju uspješnog projekta je, kaže, važno imati svoju strategiju razvoja i znati šta želite, ko god bili – općina, županija, poduzetnik ili poljoprivrednik.

"Poenta je znati šta želite i u kom pravcu se želite razvijati i u tom kontekstvu pišete svoje potrebe i projekte po kojima ćete realizirati svoj razvoj, a onda se za njih gleda koji su mogući izvori finansiranja. Ako nije IPA, mogu biti neki drugi povoljni instrumenti zajmova", napominje Maletić.

Naglašava da je bitno da su dobro osmišljeni, jer kad nisu temeljeni na onome u kom pravcu se želite razvijati, onda se dešava da na kraju projekti nemaju održivost i da se ne koriste u praksi. Nakon toga dolazi kontrolor u nadzor koji je jedan od bitnih elemenata vezanih za EU novce.

Kada je riječ o novoj IPA 2 najveći dio sredstava vezan je za institucije na nacionalnoj razini kako bi se zakonodavstvo države kandidatkinje prilagodilo pravnoj stečevini EU.

"To je i glavna namjena pretpristupnih fondova. Pomoći državi da postane država članica. Jako puno promjena se mora dogoditi da bi to postala. Zato postoji jedna vrlo bitna komponenta regionalna i teritorijalna suradnja kroz koju se može vidjeti aktivnosti lokalnih jedinica i njihova zainteresiranost za sudjelovanje u procesima evropskih integracija i općenito u korištenju sredstava Evropske unije", poručuje ona. 

Regionalni razvoj je komponenta koja pokriva infratrukturne projekte tipa vodovoda, kanalizacije, poduzetnička infratruktura, centri, tehnološki parkovi, nešto što daje više sadržaja na lokalnoj razini i važan je jer ima vježbu za korištenje. 

"Ono što je u BiH problem u provedbi ovih projekata je donošenje odluke o tome koji su prioriteti, koji projekat finansirati i iskoristiti novce. Znate i sami koliko je teško u okruženju u kojem imate različite strane pomiriti sve interese i želje. Kroz čitav proces u Briselu gledaju jeste li vi samostalni za čitav taj proces da potpuno samostalno donosite dobre odluke za cijelu državu, a onda za svaki od sektora imate li dobre pripremljene poduzetnike koji su sposobni osmisliti dobre projekte, podignuti konkurentnost, produktivnost, i nastupati na jedinstvenom tržištu", naglasila je EU zastupnica.

Pretpristupna sredstva su takva, ali vas ispitaju na svakom koraku jeste li spremni za korištenje i to je važna poruka, zaključila je ona.

S.B.