Osuđeni na kvalitetu i inovativnost: Primjer koji bi i BiH mogla slijediti

16.12.2014. 12:43 / Izvor: eKapija.ba
Osuđeni na kvalitetu i inovativnost: Primjer koji bi i BiH mogla slijediti

Osuđeni smo na to da budemo kvalitetni i da se ističemo po specijalizaciji u određenim nišnim segmentima tržišta, kaže nam Martin Pospischill, šef Odjela 27 koji je zadužen za europske poslove Grada Beča.

Osuđeni smo na to da budemo kvalitetni i da se ističemo po specijalizaciji u određenim nišnim segmentima tržišta, kaže u razgovoru za ekapija.ba Martin Pospischill, šef Odjela 27 Grada Beča koji je zadužen za europske poslove ovog Grada.

Naime, to je Beču i Austriji bio jedini način da ostanu konkurentni na tržištu EU nakon ulaska deset novih istočno i srednjoeuropskih zemalja u Uniju koji se dogodilo 2004. Druge alternative nije bilo. 

''Tada smo se našli pred ekstremnom situacijom. Austrija, pored novih članica, sa njihovim niskim cijenama rada, više nije mogla biti konkurentna. Morala se fokusirati na proizvode u tržišnim nišama ili na proizvode vrhunskog kvaliteta da bi mogla biti konkurentna sa zemljama kao što su Mađarska, Češka i sl. inače bi austrijsko gospodarstvo bilo upropašteno'', navodi on.

Dodaje da bi se i BiH mogla poslužiti tim iskustvima kako bi podignula konkurentnost i izborila se mjesto na tržištu među zemljama regije  koje su isto tako kandidatkinje za EU.

Govoreći za naš portal o efektima ulaska Austrije u EU i sudjelovanjem na zajedničkom tržištu navodi da je ono imalo pozitivne efekte. Austrijska poduzeća na tom zajedničkom tržištu postala konkurentna i to je doprinjelo osnaživanju trgovine.

''Nisam nikakav ekonomski stručnjak, ali ako i običan građanin pogleda situaciju kakva je bila prije nego što je Austrija pristupila EU može se vidjeti da smo prije 1995. imali negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, a 2000. godine ona je bila dvostruko pozitivnija', objašnjava nam on.

Pod nadležnosti Odjela 27, koji se bavi aktivnosti koje obuhvaćaju zastupanje i predstavljanje Beču i sudjelovanje u nacionalnim i europskim mrežama, kao i lobiranje, te opće poslove sa Eu-om, spada i upravljanje Predstavništvom Beča u Bruxellesu koje je otvoreno još od 1996. godine. Cilj otvaranja ovog ureda je prije svega biti na izvoru informacija kada se odlučuje o temama koje su važne za njih.

Budući da je Beč regija u Austriji koja ima svoje zakonodavne ovlasti i nadležnosti bitno im je da na vrijeme imaju uvid u sve ono što se događa u Brixellesu i što bi im moglo biti od koristi ili negativno utjecati na njih. To je praksa i mnogih drugih europskih gradova i regija. No, razlika je što Beč recimo nema interes u pogledu subvencija koje se odnose na poljoprivredu jer grad nema velikih površina za obradu.

''Ono što nas zanima u Bruxellesu su prije svega pitanja koja se odnose na pitanje urbanih politika. Prednosti postojanja tog ureda su u tome što preko njega možemo razvijati zajedničke ideje i pronalaziti adekvatan odgovor na EU prijedloge, ali i raditi određeno lobiranje za našu gradsku politiku'', objašnjava on.

Iako je u BiH prisutan stav da nema neke velike koristi od predstavništva koje iz BiH, za sada u Bruxellesu, imaju Kanton Sarajevo i Republika Srpska. Pospischill naglašava da su ovakva predstavništva važna za gradove i regije jer je to prilika da dobiju informacije iz prve ruke. Ovo je osobito bitno ako suradnja kod kuće, odnosno među institucijama različitih razina, nije tako dobra i ne mogu dobiti sve informacije od nacionalne razine.

 U Austriji to nije slučaj jer je, kaže, suradnja između nacionalne razine, gradova iz općina dobra, ali za druge gradove nekada su od ključne važnosti te informacije koje dobiju u Bruxellesu.

Navodi da su njihova iskustva izvrsna u tom pogledu. 

Sredstva iz fondova EU neznatna ako se uzme u obzir da proračun Beča iznosi oko 12 milijardi eura

Što se tiče koristi od sredstava iz fondova EU kaže da to za njih nije od nekog velikog značaja te da se sredstva koja su oni povlačili uglavnom odnose se na uređenje gradskog prostora kako bi se učinio atraktivnijim što bi doprinijelo gospodarskim perfomansama, da bi se unaprijedila integracija u gradu, te za projekte tehnološkog razvoja i istraživanja.

Uradili su i elektronski plan grada Beča, na kojem su označili sve projekte koji su financirani iz novca EU. Na ovaj način utrošak sredstava učinili transparetnijim i vidljivijim javnosti.

Navodi da sa ono malo sredstva koje dobivaju iz fondova EU žele raditi projekte koji su dobro vidljivi.

Inače, Beč je za proračunsko razdoblje 2007.-2013. dobio 25 mililijuna eura iz fondova EU, a za novo, sedmogodišnje financijsko razdoblje od (2014. -2020.) isti toliki iznos. Na to država mora dodijeliti 50 posto nacionalnih sredstava tako da je ukupan iznos  50 milijuna eura na 7 godina.

No, kada se ovaj iznos usporedi sa godišnjim proračunom Beča, koji iznosi 12 milijardi eura, onda je jasno da je taj iznos neznantan. Malo više novca imaju za prekograničmne projekte koje također rade sa gradovima iz susjednih država.

Recept uspjeha jedne od najuspješnijih europskih metropola 

"Dobar Ustav sa jasnom podjelom nadležnosti i ovlasti je preduvjet za dobru javnu upravu i u tome je naša tajna.  Zbog toga je potrebno  da netko sjedne i napiše novi Ustav BiH", navodi Pospischill.

Iako je u BiH primjer lošeg upravljanja upravo u javnim kompanijama koje su u državnom vlasništvu u ovom gradu je to upravo suprotno. On je jedan od dobrih primjera kada se radi o upravljanju javnom infrastrukturom - javni promet,  vodooprskrba, energetski sektor, socijalna stanogradnja.

"Te javne usluge nismo privatizirati i oni su u vlasništvu Grada tako da imamo mogućnosti upravljanja u pogledu društvene politike.  Nismo u situaciji da nas privatni sektor može ucjenjivati u tom dijelu jer ne ovisimo do njega. Ovo se u krizi ispostavilo kao stabilizirajući faktor. Možemo također određenim sektorima dati poticaje za investicije što dobrinosi boljem tržištu rada", kaže nam Pospischill.

Piše: Danijela Kozina 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU