Plan EU za oporavak doveden u pitanje

Plan podsticaja Evropske unije za privredni oporavak od posljedica korona krize naišao je na prepreku, jer je pred njemačkim Ustavnim sudom pokrenuto pitanje ustavnosti zajedničkog preuzimanja duga 27-članog bloka.

Zemlje članice EU-a dogovorile su se u julu prošle godine o emisiji zajedničkih obveznica na međunarodnim finansijskim tržištima preko Evropske komisije, kako bi prikupile 750 milijardi eura (883 milijarde dolara) za ublažavanje negativnih efekata pandemije korona virusa na nacionalne ekonomije, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNBC.

Mada zemlje EU-a zajedno donose mnoge političke odluke, svaka država ima potpunu kontrolu nad svojim fiskalnim aranžmanima. Prihvatanje zajedničkog duga pokazalo se kontroverznim za fiskalno konzervativnije zemlje bloka, koje strahuju da će to za posljedicu imati veće opterećenje njihovih poreskih obveznika.

Nevladina organizacija u Njemačkoj, Alijansa volje građana, podnijela je žalbu Ustavnom sudu te zemlje, navodeći da evropski sporazumi ne dozvoljavaju zajedničko zaduživanje.

Privremena zabrana zakona

Kao rezultat toga, njemački sud je u petak stopirao zakon koji bi otvorio put Evropskoj komisiji da izađe na tržište duga i prikupi sredstava za Fond za oporavak.

Njemačke sudije su saopćile da su preventivno morale da donesu odluku o privremenoj zabrani zakona.

"Svjesni smo da je Fond za oporavak politički projekt o kojem je već donesena odluka. Međutim, s obzirom na značajne rizike, savezna vlada bi trebalo da osigura da zaduživanje na nivou EU-a i zaobilaženje fiskalnih pravila ne postanu trajno rješenje", naveo je Ustavni sud u saopćenju.

Presuda njemačkog suda je donesena uprkos tome što je 478 od 645 zastupnika u njemačkom parlamentu prošle sedmice dalo "zeleno svjetlo" ratifikaciji zakona o zajedničkom dugu EU-a.

Američka televizijska stanica također podsjeća da EK ne može da potraži sredstva na finansijskim tržištima prije nego što sve države članice usvoje predmetni zakon o takvom potezu.

Čak 22 od 27 članica EU-a je do sada usvojilo zakon ili bi trebalo da završe taj postupak sljedećeg mjeseca.

Austrija, Poljska, Mađarska i Holandija još nisu potvrdile kada će njihovi parlamenti glasati o pomenutom zakonu, a nad Njemačkom se sada nadvio oblak neizvjesnosti po ovom pitanju, navodi CNBC.

"Ukoliko se ovo pitanje brzo ne riješi i odluka Ustavnog suda ne prikloni zakonu koji su oba doma njemačkog parlamenta prethodno odobrila velikom većinom glasova, isplate iz fonda bi zbog toga mogle da se odgode ili čak da budu dovedene u opasnosti", napisao je u komentaru Holger Schmieding, glavni evropski ekonomista Berenberg banke u Hamburgu.