Vlada Hrvatske spremila paket hitnih mjera za pomoć privredi

Najlošije prognoze na kraju su se i obistinile - hrvatski BDP je u drugom tromjesečju potonuo 15,1 odsto i među zemljama EU, prema dosad objavljenim podacima, Hrvatska je zabilježila peti najlošiji rezultat, nakon Španije, Francuske, Italije i Portugala.

U jesenjem paketu mjera nalaze se i subvencije za skraćenu radnu nedjelju, povoljni krediti za preduzetnike, poresko rasterećenje...

Prva od šest hitnih mjera je subvenicija Vlade za skraćenu radnu nedjelju. Vlada će pomoći djelatnostima u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini sa sufinansiranjem 2.000 kuna po radniku za skraćenu radnu sedmicu.

Preduzetnike čekaju povoljniji krediti - Hamag-Bicro i HBOR nastaviće da daju kredite s kamatama od 0,25 odsto za održavanje likvidnosti preduzeća.

Zatim, Hrvatska na raspolaganju ima šest milijardi evra bespovratnih sredstava koja će koristiti i za obnovu školskih, zdravstvenih i kulturnih objekata nakon zemljotresa.

Od 1. januara na snagu stupa nova poreska reforma u kojoj je smanjenje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 odsto i s 36 na 30 odsto, kao i porez na dobit s 12 na 10 odsto za mala i srednja preduzeća, koja ostvaruju prihode do 7,5 miliona kuna. Plate bi tako trebalo da rastu od 100 do 800 kuna.

Vlada će pregovarati sa sindikatima o (ne)povećanju plata jer želi kompromis - ili da zamrzne povećanje plata dok BDP ne počne da raste, ili da ta povećanja budu manja.

I šesti, posljednji potez Vlade, usmjeren je na investicije. Vlada će ubrzati investicije koje se finansiraju iz EU i podstaknuti i državne firme da imaju više investicija.

Ako želi da ublaži pad ekonomije i spriječi znatnija otpuštanja zaposlenih, kako je rekao ministar finansija Zdravko Marić, pred Vladom su veliki izazovi.