Ćutahija: U ključnim prioritetima sadržani svi problemi s kojima se BiH suočava

Nakon što je u maju 2019. godine Bosna i Hercegovina dobila Mišljenje o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji, nije mnogo toga urađeno, ocijenio je u razgovoru za Fenu politički analitičar Haris Ćutahija.

Podsjetio je da Mišljenje sadrži četrnaest ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi poboljšala svoj zakonodavni i institucionalni okvir.

"U ključnim prioritetima sadržani su svi problemi s kojima se naša zemlja suočava, ne samo kada je u pitanju njen evropski put, već i suštinska pitanja koja ćemo morati riješiti radi boljeg života naših građana", dodao je.

Do sada je Bosna i Hercegovina napravila mali pomak, kaže Ćutahija, riješeno je nekoliko tehničkih stvari, dok sva suštinska pitanja ostaju otvorena, a najznačajniji napravljen korak izdvojio je održavanje izbora u Mostaru, što je navedeno u prvom ključnom prioritetu.

Direkcija za evropske integracije već uveliko radi na izradi programa evropskih integracija, a to je dokument koji će odrediti koje sve obaveze ima BiH, te ko je nadležan za šta u procesu do samog momenta pristupanja Evropskoj uniji.

Taj dokument je u suštini rodni list integracijskog procesa svake zemlje koja hoće da bude dio Evropske unije, napominje Ćutahija.

Nadalje, napokon je usvojen i poslovnik Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, ali taj prioritet još nije do kraja ispunjen jer je do sada izostala potvrda EU strane da je ovo pitanje riješeno.

Također, ukidanjem smrtne kazne u Republici Srpskoj, djelomično je ispunjen još jedan ključni prioritet, kazao je.

"Rješavanje ključnih prioriteta koji zahtijevaju ozbiljnu reformu, kao što je funkcioniranje pravosuđa ili borba protiv korupcije nije ni na pomolu jer prosto ne postoji volja i konsenzus, tako da se nameće zaključak da u BiH ne postoji politička volja da se naprave stvarne promjene i da se BiH opredijeli za članstvo u EU, iako sve političke stranke deklarativno potenciraju svoju opredijeljenost. Rezultat je očigledan", odlučna stagnacija Bosne i Hercegovine - podvukao je.

Ipak, naglašava da postoji šansa da BiH dobije kandidatski status 2021. godine, mada to, smatra, neće biti od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu iako će ga bh. političari predstavljati kao veliki uspjeh.

Izrazio je uvjerenje da će Evropska unija u budućem periodu insistirati na rješavanju problema u pravosuđu i da će BiH teško dobiti i kandidatski status bez određenog napretka ili će ga dobiti uz dodatne uvjete.

"Međutim, kandidatski status je samo jedan korak u pristupanju Evropskoj uniji i sam po sebi ne donosi puno. Nama je puno važnije da otvorimo pregovore sa Evropskom unijom o pristupanju što je korak nakon dobivanja kandidatskog statusa, a to će se teško desiti u ovoj situaciji kada ne postoji opći konsenzus o evropskom putu u BiH", stava je Ćutahija.

Podsjeća da će otvaranje pregovora sigurno zahtijevati ozbiljan napredak u postavljenim kriterijima i reformama koje će istinski promijeniti Bosnu i Hercegovinu.

Evropska unija je mnogo puta potvrdila je evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana, ali obaveze koje su pred BiH, kaže Ćutahija, moraju se ispunjavati.

"U najbližem susjedstvu možemo vidjeti kako se to radi, posebno u Crnoj Gori. Albanija i Sjeverna Makedonija su u jeku pandemije koronavirusa otvorile pregovore o pristupanju i to je jasan indikator da se proces proširenja ne zaustavlja", zaključio je politički analitičar Haris Ćutahija u razgovoru za Fenu.