EU

Ekonomija EU se oporavlja, za siromašne građane nema poboljšanja

U tromjesečnom se pregledu ističu neki od najnovijih pozitivnih znakova, primjerice otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru (uglavnom u sektoru usluga) te činjenica da, makar na umjeren način, nezaposlenost i dalje pada.

01.07.2014. 09:11 / Izvor: Fena

Tržište rada EU-a postupno se oporavlja, a BDP-e, stopa zaposlenosti i dohodak kućanstava u porastu su prvi put od 2011. Međutim, i dalje raste dugoročna nezaposlenost, a u položaju kućanstava s niskim dohotkom nije zabilježen pomak, objavila je danas Evropska komisija.

U tromjesečnom se pregledu ističu neki od najnovijih pozitivnih znakova, primjerice otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru (uglavnom u sektoru usluga) te činjenica da, makar na umjeren način, nezaposlenost i dalje pada.

Međutim, trenutni je nivo zaposlenosti i dalje niži nego u vrijeme prije nastanka krize (oko 224 miliona zaposlenih u odnosu na oko 230 miliona zaposlenih sredinom 2008.), a stope nezaposlenosti kreću se i dalje oko historijski najviših nivoa (10,4 posto u aprilu 2014., dok je vrhunac od 10,9 posto zabilježen tokom prve polovice 2013.).

Među državama članicama postoje znatne razlike u nivoima nezaposlenosti, a kvaliteta poslova i dalje je zabrinjavajuća, budući da zaposlenost raste uglavnom zbog poslova na određeno vrijeme i poslova na nepuno radno vrijeme. Ono što najviše zabrinjava je to da dugoročna nezaposlenost i dalje raste u zemljama s najvišim stopama nezaposlenosti.

Položaj osoba mlađih od 25 godina na tržištu rada i dalje je veoma težak. Stopa nezaposlenosti iznosila je 22,5 posto u aprilu 2014., dok su od rasta zaposlenosti koristi imali uglavnom stariji radnici (od 55 do 64 godine). Uz to, mladi su skupina koja je najteže pogođena nezaposlenošću te ne polažu velike nade da će pronaći posao.

Kako bi se olakšao prijelaz iz sistema obrazovanja na tržište rada, Komisija je državama članicama predložila preporuke za pojedinu zemlju, u cilju unaprjeđenja službi za zapošljavanje, obrazovanja i osposobljavanja, poticanja naukovanja te hitne provedbe Jamstva za mlade.

Iako su se prošlih godina smanjile razlike između spolova, najnoviji dostupni podaci pokazuju da nezaposlenost žena opada sporije nego nezaposlenost muškaraca. Nadalje, žene su, bez obzira na dobnu skupinu, i dalje u znatno većem stepenu nedostatno zaposlene u odnosu na muškarce (nedobrovoljni rad na nepuno radno vrijeme). Među zemljama su i dalje prisutne razlike u pogledu stopa sudjelovanja žena na tržištu rada i njihovih radnih sati.

Komisija je također nekolicini država članica predložila preporuke za pojedinu zemlju u cilju poticanja žena na rad, posebno osiguravanjem kvalitetne i povoljne skrbi za djecu i smanjivanje ograničavajućih fiskalnih mjera. Kako bi se postigao cilj zaposlenosti utvrđen Strategijom EU-a 2020. (75 posto zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine), ključno je povećati sudjelovanje žena na tržištu rada, navode u Evropskoj komisiji.

Nedavna kretanja povezana s mobilnošću radnika u EU-u potvrđuju da su stope zaposlenosti mobilnih građana EU-a više od onih za lokalno stanovništvo te da se mobilni građani ne koriste pravima iz sistema socijalne sigurnosti u većoj mjeri od lokalnog stanovništva. Analize su pokazale i da se mobilnost u EU-u, unatoč padu tokom 2010. i 2011., počela oporavljati u 2012. i 2013., ali s izraženim razlikama među zemljama. Primjerice, u zemljama koje je gospodarska kriza najteže pogodila zabilježeni su povećani odljevi radnika u druge države članice te u države izvan EU-a.

U odnosu na godine prije krize (2004. - 2008.) povećao se broj radnika iz južnih zemalja koji se sele unutar EU-a (+38 posto), dok je manji odljev zabilježen iz dvaju najzastupljenijih matičnih država: Poljske (-41 posto) i Rumunjske (-33 posto). Udio mobilnih radnika iz južnih zemalja u ukupnim tokovima unutar EU-a povećao se s 11 posto na 18 posto, dok su osobe koje su se selile unutar EU-a u razdoblju 2009. - 2013. i dalje u najvećem broju porijeklom iz središnjih i istočnih država članica (58 posto), bez obzira što su u razdoblju 2004. - 2008. one bile u još većoj mjeri zastupljene (65 posto).

Sve više mobilnih radnika u EU-u sele se u Njemačku, Austriju, Belgiju i nordijske zemlje te u manjoj mjeri u Španjolsku i Irsku. Ukupno gledajući, najzastupljenije odredišne zemlje su Njemačka i Ujedinjena Kraljevina.

U pogledu dobi se unutar EU-a i dalje pretežito sele mladi, ali se udio osoba iz dobne skupine od 15 do 29 godina smanjio s 48 posto na 41 posto. Naposljetku, mobilni radnici u EU-u u prosjeku su mnogo češće visoko obrazovani (41 posto s tercijarnim obrazovanjem od 2009. do 2013. u odnosu na 27 posto od 2004. do 2008.), prenosi Index.hr.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU