Očekuje li nas trgovinski rat Velike Britanije i Evropske unije?

Račun za nesuglasice o trgovinskim aranžmanima nakon Brexita mogle bi platiti kompanije i kućanstva, pa se otvara pitanje usude li se Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo upustiti u trgovinski rat, prenose britanski mediji.

Dužnosnici Unije u više su navrata upozoravali na "ozbiljne" posljedice ako Velika Britanija poništi dio Sjevernoirskog protokola.

Jesenas je irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney upozorio da cijeli Sporazum o trgovini i suradnji (TCA), koji postoji kako bi se osigurala trgovina bez carina i kvota između EU-a i Velike Britanije, ovisi o tome koliko Ujedinjeno Kraljevstvo poštuje Protokol.

No u novije vrijeme, budući da je rat u Ukrajini povećao troškove života, Coveney pomirljivijim tonom govori da EU prvo želi tražiti rješenja, piše BBC. Ujedno, međutim, Coveney upozorava da bi svaka jednostrana akcija Ujedinjenog Kraljevstva mogla prouzročiti "vrlo teško ljeto".

Postoji naime rizik da bi Unija mogla dio ili cijeli TCA jednostrano ukinuti, iako ne tako brzo, što bi joj omogućilo carinjenje britanske robe. U većini slučajeva takav korak zahtijeva obavijest godinu dana unaprijed i interventni arbitražni postupak.

EU može povući i druge poteze, primjerice kod ulaska britanskih ribarskih brodova u vode Unije.

Mogu ciljati i na politički osjetljive proizvode

Ekonomisti upozoravaju da bi EU mogao, kao u trgovinskim sporovima sa SAD-om, ciljati i na politički osjetljive proizvode za povećanje carina kako bi povećao njihov učinak – primjerice kod uvoza lososa iz Škotske. Prošle godine vrijednost tog izvoza u EU iznosila 372 miliona funti (439 miliona eura), a o njemu ovise hiljade radnih mjesta.

EU bi se također mogao usredotočiti na industrije smještene u dijelovima sjeveroistočne Engleske i Midlandsa koji su se na posljednjim izborima okrenuli s laburista na konzervativce. Neka od tih područja znatno se oslanjaju na izvoz u EU.

Kad bi sva roba proizvedena u Ujedinjenom Kraljevstvu imala iste carinske stope kao da dolazi iz drugih zemalja izvan EU-a, poljoprivredne proizvode mogao bi pogoditi porez od 10 posto, a mliječne artikle čak 35 posto kada se prodaju u EU-u.

Sve carine nametnute na britansku robu značile bi europskim kupcima veće račune i ne bi bili zahvalni Bruxellesu, piše BBC.

Zbog toga, kao i zahtjeva da svaki odgovor mora biti "proporcionalan", većina ekonomista upozorava da takva akcija mora biti selektivna.

Rasprava daleko od kraja

EU bi mogao povećati birokratiju i otežati život kompanijama koje pokušavaju prodavati na njegovom tržištu. Trenutno tri četvrtine izvoznika s britanskog sjeveroistoka ocjenjuje da formalnosti nakon Brexita čine prodaju u EU-u izazovnijom. To pokazuju podaci Gospodarske komore, kao i da je izvoz u odnosu na 2019. godinu pao za više od 10 posto.

Velika Britanija bi teoretski mogla reagirati uvođenjem vlastitih carina. Takav bi namet europskim proizvođačima dodatno otežao tržišnu utkamicu u Velikoj Britaniji; već se vidjelo da im prodaja pada nakon Brexita.

No ta opcija, koju je Britanija dosad izbjegavala, mogla bi značiti veće troškove za automobile europske proizvodnje i više cijene osnovnih namirnica u trenutku kada su britanska kućanstva već na koljenima pod pritiskom povećanih računa.

Gotovo šest godina nakon referenduma, rasprava o tome kako bi Brexit trebao funkcionirati daleko je od kraja, zaključuje BBC.